Wall Street je opsjednut time kako bi izraelsko-iranski sukob mogao uticati na Ormuski moreuz, usko grlo svjetske trgovine naftom, izvještava CNN. Zasad su međunarodne berze ostale relativno mirne otkako je Izrael napao Iran, a Iran mu uzvratio. Ali to bi se moglo promijeniti ako rat onemogući plovidbu tankera Ormuskim moreuzom, uskim prolazom između Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Tjesnac širok 55 do 95 kilometara povezuje Perzijski zaliv i Arapsko more. Ključan je za izvoz nafte i ukapljenog prirodnog gasa s Bliskog istoka na svjetska tržišta, žila kucavica svjetske trgovine energentima. Prema američkim podacima, kroz jednu od najvažnijih naftnih arterija na svijetu dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, što je četvrtina svjetske nafte, navodi CNN pozivajući se na podatke Međunarodne agencije za energiju (IEA). Po drugim procjenama, čak trećina.
Do sada nije bilo značajnijih poremećaja, iako agencije prenose kako tankeri oklijevaju ili duže čekaju na prolaz. Ormuski moreuz ostaje otvoren, tankeri prolaze, ali broj tranzita je smanjen. Pomorski informacioni centar JMIC u utorak je izvijestio kako je prošle sedmice došlo do smanjenja broja teretnih brodova koji putuju kroz Ormuski moreuz.
Zatvaranje moreuza moglo bi gurnuti cijene nafte iznad 100 dolara
Ako Iran blokira Ormuski moreuz, to bi moglo imati dramatične posljedice po svjetsku trgovinu naftom. Goldman Sachs upozorava da bi scenario ekstremnog rizika koji uključuje dugotrajno zatvaranje moreuza mogao podići cijene znatno iznad 100 dolara po barelu.
Ormuski moreuz apsolutno je neophodan za zdravlje svjetske ekonomije, ističe on. Stalno visi prijetnja da bi Iran mogao blokirati Ormoski moreuz, a u tom slučaju bi se Iran suočio sa snažnom reakcijom svijeta, predviđa Thummel.
Cijene nafte rastu i padaju od napada Izraela na Teheran, ali na relativno niskom nivou. Od ponedjeljka naveče ponovo rastu nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao da se Teheran odmah evakuiše: Washington je signalizovao spremnost na otvoreno uključivanje u rat na strani Izraela.
Stručnjaci upozoravaju da bi čak i prijetnja zatvaranjem mogla uzdrmati tržišta i naglo povećati cijene energije, prenosi Euronews.
Može li Iran zaista zatvoriti moreuz?
Iranu bi bilo teško zatvoriti Ormuski moreuz na duže vrijeme, ali analitičari RBC Capital Marketsa ističu da izraelsko-iranski sukob može poremetiti pomorski promet i proizvodnju nafte i na druge načine. S raketnim napadima na plinska postrojenja, skladišta nafte i rafinerije, ako dođe do produženja rata, rizik od ozbiljnog prekida snabdijevanja energentima značajno se povećava. Jednostavno ne znamo kako će se ovaj sukob odvijati, mislim da se tržišta još uvijek klade da će ostati pod kontrolom i da se neće uključiti SAD, neće zahvatiti energetsku infrastrukturu ni Ormoski moreuz, kaže za CNN profesor finansija Davide Accomazzo.
Američka biznis televizijska mreža CNBC predviđa da je malo vjerojatno da će Iran zatvoriti plovni put, a možda i fizički nemoguće. Iran ne bi imao nikakve direktne koristi od zatvaranja moreuza, kaže za CNBC predsjednica Transversal Consultinga Ellen Wald. Svaki veći skok cijena nafte uzrokovan zatvaranjem mogao bi izazvati reakciju Kine, najvećeg kupca iranske nafte. Nije logično da Iran povuče potez od kojeg će više patiti njegovi prijatelji nego neprijatelji, kaže Anas Alhajji iz konsultantske kompanije Energy Outlook Advisors. A i većina iranskog uvoza dolazi tim putem. Kina ne želi da se protok nafte iz Perzijskog zaliva na bilo koji način poremeti, niti da cijena nafte poraste. Kina uvozi čak tri četvrtine iranske nafte, ujedno je i najveći trgovinski partner Irana.
Iran je više puta prijetio, ali nikad nije proveo zatvaranje
Iran je 2018. godine zaprijetio zatvaranjem Ormoskog moreuza nakon što je američki predsjednik Donald Tramp povukao američki potpis sa sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovo uveo sankcije. I ranije je Iran prijetio, ali nikad to nije i proveo. “Budimo realni. Prije svega, veći dio Ormoskog moreuza pripada Omanu. Drugo, dovoljno je širok da ga sami Iranci ne mogu zatvoriti“, kaže Alhajji. Brojni brodovi prolaze kroz iranske vode, ali bi mogli prolaziti Ormoski moreuz i alternativnim rutama, preko teritorijalnih voda Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana. Analitičarka američke konsultantske kuće Kpler Amena Bakr kaže da je zatvaranje tjesnaca ekstremni scenario – ali sad smo u ekstremnoj situaciji, pa tu opciju ne isključuje u potpunosti.
Najviše bi bile pogođene azijske zemlje. Oko 70 posto nafte i ukapljenog plina koji prolaze kroz taj tjesnac ide za Aziju, najveći kupci su Kina, Indija i Japan. Jedva četvrtina dnevnog protoka nafte mogla bi se preusmjeriti kopnenim rutama, poput saudijskog cjevovoda Istok-Zapad do Crvenog mora i naftovoda Abu Dhabi iz UAE do Fujairaha, prenosi Euronews. “Svaka dugotrajna kriza u Ormoskom tjesnacu ne bi samo poremetila isporuke ključnih proizvođača iz Perzijskog zaliva – Saudijske Arabije, UAE, Kuvajta, Iraka i Katara – već bi i učinila nedostupnom većinu svjetskih slobodnih proizvodnih kapaciteta, koji su koncentrisani u Perzijskom zaljevu“, upozorila je IEA u izvještaju.
Tržišta LNG-a još su više izložena potencijalnim poremećajima. Sav izvoz LNG-a iz Katara – drugog najvećeg svjetskog izvoznika LNG-a – i UAE mora proći kroz tjesnac. IEA izvještava da je 90 milijardi kubičnih metara LNG-a prošlo kroz tjesnac u prvih deset mjeseci 2023., što je petina svjetske trgovine ukapljenim plinom. Oko 80 posto tih količina namijenjeno je Aziji, ostatak Europi