Stoga su proveli dodatne testove koji su pokazali da se dekoder ne
može koristiti na onim subjektima koji nisu prije toga dopustili da se
AI satima vježba na njihovim moždanim aktivnostima za vrijeme skeniranja
funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI).
“Naš sustav funkcionira na razini ideja, semantike, značenja”
Prethodna istraživanja su pokazala da moždani implantat može
omogućiti ljudima koji su izgubili sposobnost govora da sriču riječi ili
čak rečenice. No, neuroznanstvenik Alexander Huth sa Sveučilišta Teksas
u SAD-u navodi kako dekoder njegovog tima “radi na drugačijem
principu”.
“Naš sustav funkcionira na razini ideja, semantike, značenja”, rekao
je Huth na konferenciji za novinare. Radi se o tehnologiji koja može
rekonstruirati jezične forme bez invazivnog moždanog implantata, odnosno
stručnjaci su uspjeli mapirati na koji način riječi, fraze i značenja
potiču reakcije u regijama mozga koje obrađuju jezik.
Koristili model GPT-1 – prethodnika tehnologije koja je implementirana u ChatGPT
Ubacili su te podatke u jezični model neuronske mreže koji koristi
GPT-1, (prethodnika tehnologije koja je implementirana u ChatGPT). Prije
toga su istrenirali model da predvidi kako će mozak reagirati na
percipirani govor, a zatim smanji opcije dok ne nađe najbliži odgovor.
Kako bi testirali točnost modela, ispitanici su tijekom skeniranja
fMRI-jem slušali različite sadržaje, a dekoder je uspio uhvatiti bit
onoga o čemu su tijekom toga razmišljali. Na primjer, kada je sudionik
čuo rečenicu “još nemam vozačku dozvolu”, model je reagirao s “još nije
počeo učiti voziti”.
Znanstvenici su priznali da se dekoder borio s osobnim zamjenicama
kao što su “ja” ili “ona”, no uspio je shvatiti bit radnje čak i kada su
ispitanici smišljali vlastite priče ili gledali nijeme filmove, piše AFP.
Etički problemi
Bioetičar David Rodriguez-Arias Vailhen sa Sveučilišta Granada u
Španjolskoj, koji nije sudjelovao u novoj studiji, smatra da ovdje
nailazimo na određene etičke probleme, odnosno da se na ovaj način
približavamo budućnosti u kojoj su strojevi “sposobni čitati misli”.
Pritom je upozorio da bi se takvo nešto moglo dogoditi protiv volje
ljudi, primjerice dok spavaju.
Znanstvenici koji su radili Ina istraživanju očekivali su ovakve
primjedbe. Stoga su proveli testove koji su pokazali da njihov dekoder
ne funkcionira na onome na kome se prije nije vježbao prilikom analize
moždane aktivnosti.
Dodatno, tri sudionika su mogla po želji zbuniti dekoder. Tijekom
slušanja jednog podcasta, ispitanicima je rečeno da broje do sedam,
zamišljaju životinje ili smišljaju drugu priču u mislima. Sve te taktike
“sabotirale” su dekoder, rekli su stručnjaci..
Istraživanje naziva Semantic reconstruction of continuous language from non-invasive brain recordings objavljeno je u časopisu Nature Neuroscience.
Index