Ono što se dešava na Grenlandu ne ostaje samo na Grenlandu. Tako je prije nekoliko dana u New York Timesu napisala Somini Sengupta, novinarka specijalizirana za klimatske promjene. Dok Donald Trump povremeno prijeti preuzimanjem Grenlanda, „milom ili silom“, sudbina najvećeg svjetskog otoka od presudne je važnosti za milijarde ljudi širom planete zbog leda koji se tamo ubrzano topi. Upravo zato klimatolozi Grenland često nazivaju Ahilovom petom Zemlje.
Više od 80 posto teritorije Grenlanda prekriveno je ledom. Grenlandski ledeni pokrov druga je najveća ledenjačka masa na svijetu, odmah nakon antarktičkog leda. Prostire se na oko 1,8 miliona kvadratnih kilometara, a njegovo potpuno topljenje podiglo bi globalni nivo mora za oko sedam metara, što odgovara visini dvospratnice.
Kako se planeta zagrijava, led na Grenlandu se ubrzano topi i u sjeverni Atlantik ispušta ogromne količine slatke vode. To može ozbiljno poremetiti cirkulaciju morskih struja koje ublažavaju klimu na sjevernoj hemisferi. Studija objavljena prošle godine u časopisu Communications Earth and Environment pokazala je da se od 1990-ih gubitak leda na Grenlandu i Antarktiku učetverostručio. Trenutno se godišnje gubi oko 370 milijardi tona leda. Topljenje ledenih ploča danas je glavni uzrok rasta nivoa mora, a stopa tog rasta se u posljednjih 30 godina udvostručila.
“Grenlandski ledeni pokrov ključni je pokazatelj klimatskih promjena. U posljednjih nekoliko decenija promijenio se izuzetno brzo. Posljedice su i lokalne i globalne, zbog utjecaja na nivo mora, ali i potencijalnog utjecaja na okeanske struje. Ova regija je osjetljiva na klimatske promjene, ali je i dio klimatskog sistema koji duboko utiče na cijeli svijet” izjavila je dr. Yarrow Axford, paleoklimatologinja sa Univerziteta Northwestern.
Dr. Axford je među inicijatorima otvorenog pisma „solidarnosti američkih naučnika s Grenlandom“, objavljenog na engleskom i grenlandskom jeziku, kalaallisut.
Donald Trump, međutim, ne pokazuje veliko interesovanje za klimatske promjene. Nakon što je SAD po drugi put povukao iz Pariškog klimatskog sporazuma, u januaru ove godine najavio je i povlačenje iz Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), tijela Ujedinjenih nacija koje okuplja oko 3.000 vodećih svjetskih klimatologa.
“Dosadašnja Trumpova retorika svodila se na preuzimanje Grenlanda iz „sigurnosnih“ razloga, uz nagovještaje interesa za njegove mineralne resurse, ali bez ikakvog spominjanja ključnih klimatskih istraživanja” rekao je prof. Martin Siegert, glaciolog sa Univerziteta Exeter u Velikoj Britaniji.
“S okeanografskog aspekta, Grenland, kao i Arktik u cjelini te Antarktik na južnoj hemisferi, ključni su za razumijevanje buduće klime. Topljenje Grenlanda presudno je za slabljenje, pa čak i moguće zaustavljanje Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC). Njeno potpuno zaustavljanje snizilo bi temperature u sjevernoj i sjeverozapadnoj Evropi i do deset stepeni Celzijusa, dok bi ostatak svijeta dodatno zagrijalo” upozorio je dr. Ivica Vilibić, oceanolog s Instituta „Ruđer Bošković“.
“Grenland je i ključan izvor pitke vode, a njegovo potpuno topljenje podiglo bi nivo mora za oko sedam metara. Zato se u istraživanja na Grenlandu ulažu ogromna sredstva kako bismo bolje razumjeli budućnost planete. No, Trumpa, poznatog i po „samoukom“ prognoziranju putanja uragana flomasterom i tablom, klimatske promjene očito ne zanimaju, kao ni budućnost čovječanstva. Nažalost, historija nas uči da razgovori s diktatorima rijetko imaju smisla”, dodao je Vilibić.
Klimatske promjene već otvaraju novu pomorsku rutu duž Arktika. Kina želi iskoristiti ovu rutu jer bi značajno skratila trgovački put prema Evropi. Peking je naziva „Polarnim putem svile“. Riječ je o pomorskom koridoru duž sjeverne obale Rusije, koji je trenutno plovan samo nekoliko mjeseci godišnje. Naučnici upozoravaju da bi povećani brodski promet mogao donijeti ozbiljne ekološke rizike.
Iako je čak 80 posto Grenlanda pod ledom, preostalih 20 posto površinom je približno veličine Njemačke.
“Geološka istraživanja pokazala su bogatstvo minerala, ali ekonomska realnost sugerira da će se oni koristiti prije svega za zelenu tranziciju, a ne za produženje ere fosilnih goriva. Iako postoje nalazišta uglja, ona su trenutno preskupa za eksploataciju, a velika naftna polja nisu otkrivena. Fokus je na takozvanim kritičnim mineralima, visokovrijednim materijalima neophodnim za obnovljive tehnologije, od vjetroturbina do baterija za električne automobile. Grenland tako posjeduje i znanje i resurse koji nam mogu pomoći da izbjegnemo klimatsku katastrofu”, zaključio je Siegert.