Padel je poznat kao najbrže rastući sport, a prije dvije godine je stigao i u grad na Vrbasu. Trebalo je malo vremena da građani shvate o čemu se radi, ali su se, nakon nekog vremena, zaljubili u ovaj sport, što dokazuje i stalna popunjenost termina na terenima u Parku Mladen Stojanović.
O usponu i čarima padela u Banjaluci, pričali smo i sa osvajačem prve banjalučke padel lige, koja se održala prošle godine, Aleksandrom Kuzmanovićem i s njegovim partnerom, Lukom Tanjgom.
Kada i kako si se prvi put upoznao sa padelom? Šta te je privuklo?
“Padel sam prvi put zaigrao tokom studiranja, u Beču, prije nekih četiri-pet godina i odmah, na prvu, mi se učinilo da bi to mogao biti novi zanimljiv sport koji bih mogao rekreativno igrati. S obzirom da sam tenis aktivno trenirao preko 15 godina, prilagođavanje na padel je išlo relativno brzo. Ipak, češće sam počeo igrati kada su u Banjaluci napravljena dva terena tokom organizacije ATP turnira.
“Kod padela me je privukla ta dinamičnost same igre i, da bi se igralo na malo naprednijem nivou, ovaj sport zahtijeva ozbiljno razmišljanje prilikom svakog udarca. Ono što je glavna prednost padela u odnosu na tenis jeste to što je potrebno mnogo manje tehničkog znanja na početnom nivou i, samim tim, padel je mnogo dostupniji i jednostavniji široj publici od tenisa. To ga čini najbrže rastućim sportom na svijetu”, govori Kuzmanović.
Kako bi opisao razvoj padela u BL?
“Padel u Banjaluci je na samom početku svog razvoja. Nažalost, glavna prepreka u samom razvoju je infrastruktura koja je na veoma niskom nivou. Potrebni su nam novi tereni, a posebno objekat zatvorenog tipa, kako igra ne bi zavisila od vremenskih uslova. Generalno, padel je u ogromnoj ekspanziji u regionu u prethodne dvije godine. Srbija, Hrvatska i Crna Gora već posjeduju padel saveze i samim tim će učestvovati na kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u julu, dok ćemo mi, u BiH, morati još da sačekamo na osnivanje klubova i saveza kako bismo se uopšte mogli prijaviti za članstvo u FIP-u, Svjetskoj padel organizaciji.”
Postoji li zainteresovanost mladih za ovim sportom i kako vidiš budućnost padela u BL?
“Definitivno mislim je budućnost padela u Banjaluci svijetla i da će zainteresovanost za padelom u našem gradu biti veća iz mjeseca u mjesec. Razvojem infrastrukture, povećava se interes za igranje samog padela, kako od strane mladih, tako i od strane rekreativaca, jer je širom svijeta prepoznat kao idealna prilika za rekreaciju, upoznavanje novih ljudi i zabavu na jedan novi način. “
Da li si obilazio terene u drugim gradovima? Koje su čari padela i van terena?
Da, igrao sam na turnirima u Beogradu, Budvi i Poreču i stekao nova prijateljstva i poznanstva. Pored takmičarskog motiva, druženje je svakako jedan od bitnijih faktora tih okupljanja i organizacija turnira. Nadam se da ćemo u narednom periodu, izgradnjom novih terena, moći organizovati jedan takav događaj i u našem gradu i pozvati sve prijatelje iz regiona da dođu, posjete Banjaluku, igraju padel i dobro se zabave”- zaključuje Kuzmanović.
Pričali smo još i s njegovim partnerom, Lukom Tanjgom, koji posjeduje iskustvo i na teniskoj profesionalnoj ATP sceni.
“Za razliku od tenisa, koji je tehnički zahtjevniji i često manje pristupačan rekreativcima, padel je dinamičniji, jednostavniji za početnike i izuzetno zabavan, a pritom zadržava visok takmičarski nivo za one koji žele više. Ljepota padela je u tome što je društven, brz i lak za učenje, pa ljudi svih generacija mogu odmah da uđu u igru i uživaju. Zato ne čudi što sve više sportskih entuzijasta prelazi upravo na padel.”
Osvrnuo se Tanjga i na stanje padela u Banjaluci: “U Banjaluci se sve više osjeća potreba za boljom infrastrukturom, više terena, škola padela, turnira i ozbiljnijeg sistema. Vjerujem da smo tek na početku i da će padel u narednim godinama postati jedan od najpopularnijih sportova u gradu.”
“Iz ličnog iskustva, dolazim iz svijeta profesionalnog tenisa i godinama sam radio s vrhunskim sportistima na najvišoj svjetskoj razini, ali me padel osvojio svojom energijom, zajedništvom i brzim napretkom koji igrači mogu da osjete”, kazao je Tanjga.
Šta je padel?
Padel je kombinacija tenisa i skvoša, datira još od 1969. kada ga je izmislio Enrike Korkera u meksičkom Akapulku. Najveću popularnost uživa u Španiji, a upravo španski igrači su najbrojniji u vrhu liste profesionalnih igrača. Tu su i Argentinci koji su trenutno svjetski šampioni u padelu.
Što se tiče pravila, bodovanje je isto kao u tenisu ali je teren za otprilike 25% manji nego teniski. Teren za padel je dugačak 20 metara i širok 10 metara, a oko terena postoje zidovi koji se koriste tokom poena. U početku, zidovi su bili neprovidni, od cigle ili betona. Zbog TV prenosa i lakše gledljivosti, umjesto običnih zidova stavljaju se stakleni zidovi.
Staklo je smješteno na donjim dijelovima terena i sa jedne i sa druge strane, a bočnu poziciju terena zauzima željezna mreža koja, takođe, može biti aktivna tokom poena. Loptica se može pustiti da udari prvo od zid i onda je vratiti protivniku. Kada loptica prvo dodirne zid, to je tzv. „aut“.
Što se tiče loptica, nešto su manje od teniskih i imaju manji pritisak, što znači da imaju niži odskok od teniskih. Reketi su manji, ali i malo teži od teniskih, obavijeni su karbonom ili plastikom. Servis se izvodi tako što igrač baci lopticu tako da odskoči prije osnovne linije i udara je ispod visine kuka.
Padel je u velikoj ekspanziji u odnosu na tenis i druge sportove. Dosta je ekonomičniji od tenisa, jer su tereni manji i ne zahtijevaju svakodnevnu brigu. U Španiji je, već neko vrijeme, broj padel terena veći od broja teniskih, a Italija takođe ide ka tome. Ističe se i Švedska, koja je u protekle dvije godine, izgradila preko 800 padel terena.