‘Po starom ne ide, a novo je izazovno i mutno katkada. No na nama je da ponudimo model koji će konsolidrirati finacije i -Hrvatsku dovesti u novu poziciju. Uvijek svi žele reći da je proračun socijalan i razvojan, on ni ne može biti drugo, samo je pitanje koliko je socijalan i razvojan. Mi smo obećali i dali jamstva da ćemo u promjenama voditi računa da ukupno porezno opterećenje ne raste. Vjerujemo da ćemo rasterećenjem gospodarstva uz istvremno očuvanje prihodovne strane pokrenuti Hrvatsku. Rashodovnu stranu je trebalo smanjiti i to smanjenje nije drastično, no pitanje je gdje povući crtu. Gdje je granica rezanja nakon koje Hrvatsku guramo u depresiju i nakon čega proračun postaje samo jedna obična blagajna’, kazao je uvodno predstavljajući proračun za 2012. premijer Zoran Milanović.
Vlada u proračunu, podsjetimo, predlaže da rashodi budu 118,84 milijardi kuna, što je 3,4 milijarde kuna manje nego prošle godine, dok su prihodi planirani u iznosu od oko 108,95 milijardi kuna, ili 1,4 posto više nego lani. Deficit proračuna vladajući namjeravaju smanjiti za više od 5 milijardi kuna i on bi iznosio 9,9 milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a. Osim toga, Vlada u ovoj godini predviđa gospodarski rast od 0,8 posto te inflaciju od 2,4 posto.
Predstavljajući proračun Milanović se osvrnuo i na povećanje PDV-a. ‘Ovo što sada radimo su mjere koje nas ne vesele. Povećali smo PDV i to nikome neće biti drago, i neće nitko pljeskati na povećanje PDV-a, ali s druge strane tu su mjere za rasterećenje poduzetništva’, rekao je Milanović.
No, osim povećanja PDV-a, vlada se pod kritikama našla i zboog smanjenja subvencija u poljoprivredi. Naime, poljoprivredi bi se subvencije smanjile za 817,3 milijuna kuna, s 3,6 na 2,8 milijardi kuna.
‘Ako nešto potičemo milijardima i potičemo jedan težak posao, onda ostalima moramo objasniti što financiramo i s kojim povratom’, progovorio je Milanović o poljoprivredi, osvrnuvši se pritom i na prosvjede.
‘Prosvjedi su važna stvar. Oni mogu biti politički motivirani, ali to nije krimen. Neka su politički motivirani. Mislim da znam koliko je teško proizvoditi hranu, svaki dan ustajati i biti oko blaga. Mislim da znam, moj djed je bio takav čovjek. U Hrvatskoj ne proizvodimo dovoljno hrane i imao sustav poticaja koji je relativno izdašan. Ovjde nitko nije protiv poljoprivrednika, ali jesmo za čiste račune pri čemu ne govorim da netko vara’, rekao je Milanović.
Ministar financija Slavko Linić proračun je nazvao konzervativnim, jer s prihodovne strane nema bitnijeg povećanja, no i ono je usmjereno na investicije. ‘Karakteristika planiranih prihoda je u tome da se porezom više opteretilo potrošnju, a da te prihode nismo usmjerili u državni proračun, nego u gospodarstvo, jer smo svjesni da gospodarstvo neće prihvatiti poziv da pokrene svoje investicije, ako Vlada ne pokaže bitku za njihovu konkurentnost. Gospodarstvo je dodatno porezno opterećeno samo ako ide u isplatu dividende, ili ako se ide u povećanje rashoda za automobile i reprezentaciju’, rekao je Linić.
Što se pak tiče rashodovne strane, Linić je pojasnio da 4 milijarde srezanih rashoda otpada na masu plaća, te subvencije u poljoprivredi i HŽ-u. ‘Ostaje pitanje koliko je to realno, ali vlada je organizirala niz kontrolnih mehanizama, promjenu organizacije državne uprave da bi stavke koje su pred vama bile kontrolirane i da jednostavno ne dolazi do prekoračenja i da zaista predviđeni rashodi budu i realni’, rekao je Linić.
Proračun je u ime SDP-a podržao i predsjednik SDP-ovog kluba zastupnika Igor Dragovan, kazavši kako je svima jasno da Hrvatska više ne može živjeti na dug. ‘Hrvatska treba novi smjer koji će okrenuti negativan trend i pokazati ozbiljnost Vlade i odgovornost prema građanima, našoj djeci, roditeljima, prema gospodarstvu i našim domaćim i stranim vjerovnicima koji neumoljivo traže svoje’, rekao je Dragovan.
Osvrnuo se pritom i na povećanje PDV-a, rekavši da je ‘istina da SDP to povećenje nije obećao u kampanji’, no da ono nije usmjereno rastrošnosti državi, već kao potpora građanima i gospodarstvu.