Nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Nišu poručio da bi takozvani Ćacilend mogao biti uklonjen do kraja godine, u javnosti se otvorila šira rasprava o motivima koji stoje iza takve najave.
Podsjetimo, već više od šest mjeseci prostor ispred beogradskog parlamenta izgleda kao improvizirano kamp-naselje prekriveno šatorima. Taj kamp, u javnosti prozvan Ćacilendom, isprva je bio smješten u Pionirskom parku i predstavljen kao spontani protest takozvanih “ćacija”, kontrastudenata, koji su, barem deklarativno, “samo htjeli učiti”.
U međuvremenu su razlozi zbog kojih je kamp podignut gotovo posve izlapeli, a od samog početka ondje nisu boravili isključivo studenti. Kamp se postupno razlio i na plato ispred Narodne skupštine, šatori su zauzeli i prometnicu, a smisao te neobične “naseobine” postajao je sve mutniji.
Ako Ćacilend doista bude uklonjen do kraja godine, kako je danas u Nišu najavio Vučić, postavlja se pitanje znači li to da se konsolidirao i da se više ne boji kao u trenutku kada je šatorsko naselje podignuto, piše N1 Srbija.
Narodni zastupnik Robert Kozma (ZLF) rekao je za N1 Srbija da Vučiću, prije svega, ne vjeruje, jer to nije prvi put da se u javnosti pojavljuju takve najave.
„S jedne strane želi poslati poruku Evropskoj uniji da je shvatio kritike i da će ukloniti Ćacilend. Povremeno također šalje poruke o povratku u institucionalne okvire, poziva na dijalog i slično. Osobno mislim da, ako ne bude prisiljen, to nikada neće ukloniti. Na nama je da ga natjeramo da se šatorsko naselje ukloni i da dođemo do izbora“, rekao je Kozma.
Najavu uklanjanja Ćacilenda tumači u kontekstu sinoćnjeg sastanka s Ursulom von der Leyen i Antonijom Costom u Bruxellesu, koji opisuje kao „apsolutnu katastrofu“.
S tim se viđenjem slaže i njegova kolegica, zastupnica Narodnog pokreta Srbije Ana Jakovljević.
„Naša vanjska politika ‘na četiri stolice’ doživjela je kolaps. Vučić sada više nema kome okrenuti leđa. Kao gospodarstvo oslonjeni smo na Europsku uniju i, htio to ili ne, on se mora okrenuti EU. Poruka koja se šalje od svibnja, otkako je Marta Kos preuzela dužnost povjerenice za proširenje, jest da se traže suštinske reforme“, rekla je Jakovljević.
Smatra da je Vučić u Bruxellesu pokušao primijeniti svoje uobičajene manipulacije, ali da su „poruke jasne – ne želi se formalno odrađivanje obveza, već će se gledati što je doista provedeno“.
To, dodaje, ne znači da Vučić pada s vlasti.
„On i dalje drži poluge moći i neće ih se lako odreći, ali mi se moramo boriti i vršiti pritisak sa svih strana“, istaknula je.
Upitan kako tumači poruku Ursule von der Leyen i Antonija Coste da „ostaju posvećeni tome da demokratsku Srbiju vide u Europskoj uniji“ te da „Srbija može računati na njihovu podršku“, Kozma odgovara da je riječ o poruci podrške građanima Srbije u borbi za slobodu, odgovornost, pravdu i demokraciju.
„S druge strane, to vidim i kao poruku Vučiću: vi trenutačno niste demokratska država; kada netko drugi uspostavi demokratsku državu, tada ćemo nastaviti pregovore o pristupanju“, smatra Kozma.
Dodaje kako u Europi više ne postoji uvjerenje da se ova vlast može popraviti.
„Ako pogledamo objave Ursule von der Leyen, jedino područje u kojem želi ‘popraviti’ ovu vlast jest geopolitičko pozicioniranje, odnosno rješavanje odnosa s Rusijom. U svemu ostalom mislim da se u EU više nitko neće miješati, nego se poruka šalje nama – da sami odlučimo gdje želimo biti. EU ne može voditi ovu bitku umjesto građana Srbije, ali je dobro imati saveznike među njima“, rekao je.
Kozma napominje i da se, za razliku od prošle godine kada je von der Leyen Vučića oslovljavala s „dragi Aleksandre“, danas među njima osjeća jasna distanca.
„U trenutku kada se Ursula von der Leyen sastaje s Vučićem, istoga dana Europski parlament objavljuje da u Srbiju dolazi misija koja treba utvrditi sve činjenice o represiji. To je bila poruka i Europskog parlamenta predsjednici Europske komisije da se ne može relativizirati ono što je izrečeno u rezoluciji EP-a“, podsjetio je Kozma.
Jakovljević je navela da će misija Europskog parlamenta boraviti u Srbiji od 24. do 26. siječnja te da se još treba utvrditi raspored i sastav delegacije.
„Dok smo bili u Strasbourgu, postignut je dogovor da se susretnu sa što širim krugom pobunjenih građana i svih onih koji žele da Srbija postane punopravna članica Europske unije“, dodala je.
Na pitanje koje činjenice misija želi utvrditi, s obzirom na to da je posljednja rezolucija EP-a bila vrlo detaljna, Jakovljević odgovara da je drugačije kada europarlamentarci mogu razgovarati s ljudima na terenu.
Kozma podsjeća da se nakon donošenja rezolucije dogodilo mnogo incidenata, među kojima i napad na ekipu N1 kod Ćacilenda.
„Vjerujem da će misija htjeti razgovarati s predstavnicima vlasti, institucija, civilnog društva i oporbe. Ako vlast odbije razgovarati ili im ne dopusti pristup, primjerice posjet uhićenim građanima i studentima, i to je već dovoljno da Europski parlament zaključi kako vlast ne želi da se utvrdi istina“, rekao je.
Na pitanje kakve bi mogle biti konkretne posljedice misije, Jakovljević navodi da se u Strasbourgu već govorilo o šest koraka.
„Jedan od njih su sankcije za dužnosnike vlasti koji krše vladavinu prava – dakle, ne za građane Srbije, to nitko nije tražio“, naglasila je.
Kozma dodaje da treba ispitati i način na koji se troše fondovi Europske unije.
„Je li dio tih sredstava korišten za koruptivne radnje? To je ono što zapravo pogađa srž problema – koruptivni režim koji opstaje na korupciji i razaranju institucija“, zaključio je.Podijeli