11:03 Određena je pauza do 12 sati.
11:01 Kako je privatizacija INA-e započela 2003. godine
sporazumom INA-e i MOL-a, Spevec je upitana je li se već tada moglo
raditi o MOL-ovom preuzimanju kontrole nad INA-om? Spevec je rekla da
tada Agencija nije analizirala taj ugovor u odnosu na koncentraciju
moći, nego kao sporazum. Smatra da u sporazumu iz 2003. nije bilo
prevladavajućeg utjecaja MOL-a.
10:55 Na pitanje zašto je sazvala konferenciju za novinare na
temu INA-MOL, Spevec je rekla da se ipak radilo o preuzimanju najvećeg
hrvatskog poduzeća. Upitana je li, osim taj jedan put u slučaju
INA-e i MOL-a, Sanader od nje tražio da se opravdava zbog svojih odluka,
rekla je da sličnih sastanaka nije bilo, ali da ju je premijer znao
nazivati u vezi s drugim postupanjem Agencije.
10:49 ‘Stupanje na snagu spornog ugovora nije se moglo dogoditi
bez prethodne suglasnosti Agencije’, kaže Spevec, a na pitanje jesu li
se Mađari pridržavali uvjeta Agencije da se proda Crobenz,
Spevec kaže da su se ‘djelomično pridržavali tog uvjeta’. ‘U roku od
devet mjeseci MOL je sam prodavao Crobenz, a doveli su nam kupca za
kojeg nismo bili uvjereni da može nastaviti normalno poslovanje
Crobenza.’ Naime, namjeravali su prodati Crobenz pravnoj osobi koja se
uopće ne bavi tom djelatnošću, nego maloprodajom. Spevec kaže da na koncu prodaju nije izvršio MOL, nego povjerenik kojeg su imenovali.
10:23 ‘Nakon odluke Vijeća, tijekom konferencije za novinare, nazvao me premijer Sanader
koji nije shvatio odluku Vijeća i rekao da pravna služba Vlade također
nije shvatila o čemu se radi. Razgovor je prekinut, ne znam je li
spustio slušalicu ili nešto drugo. Oko pola sata kasnije, nakon
konferencije za tisak, pozvao me u Vladu da kažem što sam točno
napravila. Povela sam pravnicu Vesnu Patrlj, a tamo su bili Damir Polančec,
predstavnici MOL-a i INA-e, ali nije bio Sanader. Sastanak je bio
prilično nervozan jer smo nas dvije bile na jednoj strani, a protiv nas
je bila cijela ekipa nezadovoljna rješenjem koje smo donijeli’,
prepričala je Spevec. ‘Od predstavnika MOL-a, ali i Polančeca, bilo je jasno da smo previše ušli u dubinu analize jer smo tražili da se proda Crobenz.‘ Spevec
ponavlja dio iskaza da je bila spremna na ostavku, ali ne i na
povlačenje odluke o tome da je ugovor INA-e i MOL-a bio negativan. Sastanak je, kaže, završio tako da su Mađari i Polančec prihvatili takvu odluku: ‘Nakon
toga smo otišli do kabineta predsjednika Vlade koji je pitao je li sad
sve jasno, rečeno je da jest, trajalo je sve to dvije-tri minute,
predsjednik me ispratio i ispričao mi se za neugodnosti.’
10:12 Spevec kaže da na njezinu obavijest i upozorenje premijeru i ministru nije bilo nikakve reakcije. ‘S
obzirom na ranije iskazan interes, bilo je za očekivati da će se netko
javiti, ali to se nije dogodilo.’ Zbog sumnji u prevladavajuću
koncentraciju MOL-a Vijeće je prešlo u drugu fazu analize INA-e i
učinaka koncentracije MOL-a na tržištu, a ona je trajala tri mjeseca.
‘Tada smo sačinili preliminarnu analizu na tržištu, obavijestili MOL i
inicirali mjere za koje smatramo da bi bile potrebne da bi se smanjili negativni učinci koncentracije na hrvatsko tržište‘, rekla je Spevec. ‘Rješenje je doneseno, ali kako nije bilo vremena u cijelosti s njime upoznati sudionike, poslali smo im 9.
lipnja izrijeku rješenja. Što se medija tiče, sazvala sam konferenciju
za novinare i predstavila odluku’, podsjetila je Spevec.
10:03 Upitana tko je donosio ključne poslovne odluke i tko je
imao kontrolu nad financijama u INA-i, Spevec kaže da je to bio MOL i
izvršni direktori koji su bili odgovorni za poslovanje jedinica. Uprava
je birala direktore, a u Upravi je prevladavajući bio MOL. ‘Vezano uz
ovaj postupak bilo je razgovora s predstavnicima Ministarstva
gospodarstva o koncentraciji INA-e. U travnju sam razgovarala i s
tadašnjim premijerom koji me nazvao zbog pitanja brodogradnje i INA-e.
Ja sam bila pregovarač Vlade za poglavlje brodogradnje i to je bila
bitna tema. Pitao me o koncentraciji INA-e, a ja sam rekla da je ona
bitna za Hrvatsku i da moramo voditi računa o plinskom biznisu’, rekla
je Spevec i naglasila da je stručna služba u tom trenutku još
analizirala radi li se o koncentraciji MOL-a u INA-i. ‘Nakon tog
razgovora, kad je stručna služba dostavila nalaze, ja sam sastavila
kolegij Vijeća i tada smo zaključili da ćemo ići u drugu fazu. O tome
smo izvijestili Vladu i ministra gospodarstva. Zajedno smo
napisali dopis koji sam uputila izravno premijeru, ali i Damiru
Polančecu, i u kojem smo ukazali na ovo o čemu sam danas govorila.’ Spevec tvrdi da su u obavijesti premijeru poslali i pravni aspekt i ekonomsku analizu učinaka na hrvatsko tržište.
9:54 Spevec je pojasnila da je uočeno da dolazi do bitnih promjena u poslovanju s INA-om:
‘Razlika je bila u sastavu Nadzornog odbora jer od devet članova pet
bira MOL, tri člana Hrvatska, a jedan je predstavnik zaposlenika. Isto
tako, od šest članova Uprave tri su člana bila iz MOL-a, a tri
predstavnika RH, s time da je predsjednik Uprave uvijek bio predstavnik
MOL-a, i u spornim situacijama njegov bi glas bio prevladavajući.’
9:45 ‘MOL je u roku od osam dana bio dužan prijaviti
koncentraciju u INA-i, što je učinio početkom veljače 2009. godine. Do
trećeg travnja MOL je dostavljao svu dokumentaciju, a kada ju je
Agencija kompletirala i izdala potvrdu, počeo je teći rok od 30 dana. U
tom roku Agencija ne zna ništa nego proučava hoće li to imati negativan
utjecaj na tržište’, pojasnila je Olgica Spevec. Kaže
da je Agencija odlučila na temelju dioničarskog ugovora RH i MOL-a i
svih drugih dokumenata, poput Statuta INA-e, Poslovnika o radu NO-a i
Uprave, te na osnovi ekonomske analize tržišta. Zaključak je bio
da je koncentracija bila ‘uvjetno dopuštena’, odnosno koncentracija
koja se ne bi mogla odobriti u roku od 30 dana, nego da je potrebna
dubinska analiza tržišta naftnih derivata. Vijeće je tako zatražilo analizu jer su bili jasni učinci na tržišno natjecanje.
9:33 Započelo je ispitivanje prve svjedokinje, Olgice Spevec,
od 2009. godine predsjednice Vijeća Agencije za tržišno natjecanje.
Zadatak Agencije je, kaže, potvrditi imaju li određene aktivnosti tvrtki
značenje u odnosu na Zakon o tržištu natjecanja. Opisuje dva načina
koncentracije: koncentracija spajanja i stjecanje prevladavajućeg
utjecaja. Važno je odrediti je li koncentracija utjecaja dopuštena ili
ne. Stjecanje koncentracije utjecaja, rekla je Spevec, znači da jedna
ili više pravnih osoba stječe većinski udio u vlasništvu ili pravo
odlučivanja. ‘U konkretnom slučaju radi se o koncentraciji MOL-a ili
INA-e, a tu MOL stječe prevladavajući utjecaj nad INA-om koja je u
vlasništvu RH.’
9:30 Sudac Ivan Turudić otvorio je današnje
suđenje ispravkom vlastitoga navoda s jučerašnjeg ročišta: ‘Gospodine
Sanaderu, želim vam reći da sam jučer upotrijebio krivi izraz. Naime,
ako se budete i dalje ponašali neprimjereno, bit ćete udaljeni iz
sudnice, a ne izbačeni.’ Sanader na to nije ništa uzvratio.