Novi izveštaji američkih diplomata, koje je u noći između utorka i srede objavio sajt „Vikiliks” i britanski dnevnik „Gardijan” otkrivaju nove detalje o tome kako su zapadne sile svim diplomatskim sredstvima pokušavali da izdejstvuju nezavisnost Kosova i za to dobiju podršku Rusije. Osim toga, pojedine depeše američkih diplomata otkrivaju i kako su Francuska i SAD pokušavale da izdejstvuju da Srbija dobije Sporazuma o stabilizaciji i pridržavanju sa EU, kao i da dobije članstvo u programu NATO-a Partnerstvo za mir.
U depeši američkog ambasadora u Francuskoj Krega Stejpltona, napisanoj 12. decembra 2006. godine, prenose se detalji razgovora Danijela Frida, pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, sa Morisom Gurdo-Montanjom, spoljnopolitičkim savetnikom tadašnjeg francuskog predsednika Žaka Širaka, koji je održan 7. decembra 2006. u Parizu.
Savetnik francuskog predsednika je tada govorio o planovima Francuske da ubedi EU da Srbiji ponudi SSP bez obzira na neispunjenu obavezu pune saradnje sa Haškim tribunalom, dodajući da se brine zbog eksplicitne pretnje tadašnjeg ruskog predsednika Vladimira Putina da će uložiti veto na rezoluciju Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Kosovu.
U ovoj depeši koja je označena kao „tajna”, prenosi se da je Frid rekao da Zapad treba da se pripremi da deluje i bez Rusa, kao i da su SAD odlučile da Srbiji ponude Partnerstvo za mir kao „podršku demokratskim snagama uoči izbora” i da je „predsednik Boris Tadić napravio dobru osnovu za evroatlantsku budućnost Srbije”.
Prema toj depeši čije delove je „Politika” juče objavila, SAD su iz tih razloga i odlučile da podrže odlaganje Ahtisarijevih preporuka o statusu Kosova, posle 21. januara 2007. kada su u Srbiji održavani vanredni parlamentarni izbori.
„Ono što je izvesno jeste da Rusima ne sme biti dozvoljeno da veruju da će pretnja vetom delovati jer bi oni to iskoristili. Zapad zato treba da pošalje signal da je spreman da se kreće bez njih ako je neophodno, jer nepostojanje signala tumačilo bi se kao prećutan pristanak da Rusija podigne ulog. To je strašna mogućnost, ali paraliza bi bila gora”, rekao je Frid.
Gurdo-Montanj je kazao da je predsednik Žak Širak predložio nemačkoj kancelarki Angeli Merkel da EU ponudi Srbiji SSP čak i u slučaju nedovoljne saradnje Beograda s Hagom.
„Merkelova je najpre odgovorila negativno navodeći Tadićev neuspeh da to ispuni, ali Francuska i dalje smatra da bi ponuda SSP-a mogla da napravi razliku na januarskim izborima”, rekao je Gurdo-Montanj i dodao da će Francuska onda sama predložiti SSP.
Međutim, i u depešama drugih američkih diplomata pominje se pitanje Kosova tako da je ambasador SAD u Rimu Ronald Spolji preneo centrali u Vašingtonu da je italijanski premijer Silvio Berluskoni u novembru 2008. godine rekao da priznanje nezavisnosti Kosova predstavlja američku provokaciju Rusije.
Ambasador Spolji je u svom izveštaju posle završetka mandata u Italiji napisao da su, „nakon katastrofalne konferencije za novinare, na kojoj je Berluskoni širenje NATO, priznanje nezavisnosti Kosova i protivraketnu odbranu opisao kao američke provokacije Rusije”, zvaničnici italijanske vlade pribegli klasičnom izbegavanju ovog pitanja. Iz izveštaja ambasadora se „čita” da je ovaj istup Berluskonija veoma naljutio SAD i druge članice Kontakt grupe za Balkan.
Berluskoni je, inače, u izveštajima američkih diplomata naveden da je veoma blizak sa sadašnjim ruskim premijerom Vladimirom Putinom te da je njihov odnos u kombinaciji sa „geostrateškim proračunima, trgovinskim pritiskom i energetskom zavisnošću”.
„Na naše primedbe, ministarstvo spoljnih poslova i saradnici premijera smeteno su nas uputili na samog premijera, a nisu mu sami saopštili neprijatnu vest da je naljutio ne samo Amerikance, već i druge članove Kontakt grupe za Balkan, da ne spominjemo Čehe i Poljake”, naveo je Spolji kako su predstavnici italijanskog ministarstva spoljnih poslova izbegavali američke kolege.
Pitanje Kosova pominje se i u depešama koje se tiču Gruzije, jer je u junu 2007. gruzijski predsednik Mihail Sakašvili izrazio zabrinutost da bi nezavisnost Kosova mogla da stvori presedan i osnaži poziciju Rusije u otcepljenim gruzijskim teritorijama Abhaziji i Južnoj Osetiji.
Dokumenta Stejt departmenta koje je objavio „Vikiliks” ističu da se američki državni podsekretar Vilijam Berns susreo sa Sakašvilijem u junu 2007. kako bi potvrdio nameru SAD da podrže nezavisnost Kosova. Međutim, Sakašvili je tom prilikom upozorio SAD da će Rusija to iskoristiti da prizna nezavisnost Abhazije, proizlazi iz poverljive depeše, koja je inače poslata iz američke ambasade u Parizu.
Berns je na to ocenio da bi priznavanje Abhazije izolovalo Rusiju na međunarodnoj sceni i pozvao Gruziju da izbegava da joj se suprotstavlja. Prema ovoj depeši, američki diplomata je rekao Sakašviliju da je (tadašnji) američki predsednik Džordž Buš, na samitu G-8, jasno rekao Putinu da će Kosovo biti nezavisno. Ruske pretnje da će priznati Abhaziju Berns je u razgovoru sa Sakašvilijem ocenio kao prazne, dodajući da je Kondoliza Rajs, američki državni sekretar, jasno rekla Putinu i šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu da bi priznavanje Abhazije bilo velika greška.
Na Sakašvilijevo pitanje postoji li nešto drugo osim Abhazije što bi Rusija prihvatila u zamenu za nezavisnost Kosova, Berns je rekao da SAD tragaju za rešenjem kako da podstaknu Ruse da se uzdrže, na primer kroz eventualno imenovanje izaslanika UN za pitanja srpskih izbeglica ili produžetak srpsko-albanskih pregovora za još tri do pet meseci.
U depešama, koje je objavio „Vikiliks” pominje se čak da su u odvojenim susretima sa tada odlazećim ambasadorom SAD u Rusiji Vilijamom Bernsom protivljenje kosovskoj nezavisnosti istakli sovjetski disident Aleksandar Solženjicin i mitropolit Kiril.
„Solženjicin je ambasadoru ponovio svoje primedbe na nezavisnost Kosova. Zašto bi, upitao je retorički, Srbi bili odgovorni za Miloševićeve grehe?”, piše u depeši i dodaje se da je Solženjicin bio kritičan i prema planovima o približavanju Ukrajine NATO-u.
Tadić: Nema promene u komunikaciji političara posle Vikiliksa
Astana – Predsednik Srbije Boris Tadić, koji je u Kazahstanu, na marginama samita OEBS-a, imao susrete sa nizom svetskih državnika, izjavio je da se ništa nije promenilo u komunikaciji među političarima nakon objavljivanja tajnih diplomatskih dokumenata na veb sajtu „Vikiliks”, prenosi Tanjug.
Tadić je dodao da je u ovom trenutku teško proceniti kakve bi posledice po odnose među državama moglo da ostavi objavljivanje tajnih dokumenata.
„Apsolutno se ništa nije promenilo u načinu komunikacije, jer od kad je sveta postoji i diplomatija i biće je i u budućnosti. Od kada je sveta i veka bilo je i ružnih reči u politici, ali i diplomatskog jezika koji nije previše izražajan”, rekao je Tadić za Tanjug.
Prema njegovim rečima, politika će uvek postojati u međuljudskim odnosima jer je „neophodna da bi se regulisali interesni odnosi među ljudima, narodima i socijalnim grupama”. „U politici ima i ovoga i onoga, kao i u ljudskom životu, i ne treba previše dramatizovati stvari, već ih rešavati. Ne očekujem da će biti nekih velikih turbulencija u međusobnom saobraćanju među političarima, a videćemo da li će biti nekih promena u odnosima među državama”, zaključio je Tadić.
Politika