Venecuela, čijeg predsjednika Nikolas Madura su Sjedinjene Države optužile za narko-terorizam i uhapsile, već decenijama ima duboke veze sa balkanskim kriminalnim grupama, posebno u Crnoj Gori, piše RTCG i pozivajući se na izvještaje Europola, UNODC-a i međunarodnih medija.
Crna Gora kao čvorište kokainskog šverca
Crnogorski kriminalni klanovi, uključujući Škaljarski i Kavački klan, prepoznati su kao glavni igrači u transportu kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Luka Bar služi kao ključna tranzitna tačka, a droga se često krije u pošiljkama banana iz Ekvadora.
Prema UNODC-u, od 2017. do 2021. godine crnogorski državljani učestvovali su u međunarodnom švercu više od 30 tona kokaina, dok su pojedini incidenti izazvali međunarodne akcije:
- Teretni brod “Aresa” (2020.) – presretnut kod Arube sa više od 5 tona kokaina, u akciji su učestvovale policije Holandije, Velike Britanije i Crne Gore.
- Slučaj Vuksana Cemovića (2005.) – šverc preko 200 kg kokaina iz Venecuele u Crnu Goru.
- Marko Božović (2019.) – uhapšen zbog šverca 807 kg kokaina iz Venecuele u Evropu.
Balkanska ruta i međunarodni uticaj
Europol je više puta upozoravao da je Crna Gora važna tranzitna zemlja za ilegalne droge, zahvaljujući svojoj geografskoj poziciji i lučkoj infrastrukturi. Korišćenje istog jezika i kulturnih veza olakšava balkanskim kriminalcima povezivanje sa južnoameričkim kartelima.
Evropska komisija u svom izvještaju iz 2022. godine navela je porast hapšenja crnogorskih državljana u vezi sa švercom droge, ali je istakla da je pravni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala uglavnom u skladu sa standardima EU, a kapaciteti za kontrolu kriminala zadovoljavajući.
Veze između Venecuele i crnogorskih kriminalnih grupa pokazuju da trgovina drogom nije lokalni problem, već globalni lanac sa dubokim implikacijama na Balkan i Evropu. Borba protiv ovih mreža zahtijeva međunarodnu saradnju, kontinuiranu kontrolu luka i pomorske rute, kao i efikasno pravosuđe u Crnoj Gori i regionu.