Nakon izmjene toplijih i hladnijih razdoblja te suhih i kišovitih, ponegdje čak i snježnih, studeni je ne samo malo smanjio do njega znatnija pozitivna temperaturna odstupanja ovogodišnje jeseni, nego i većinom približio prosjeku dotadašnju sezonsku količinu oborine. I u najnovijoj prognozi za zimu mala je vjerojatnost velike dugotrajne hladnoće.
Studeni 2025. donio je izmjenu toplijih i hladnijih razdoblja, uz suho i kišovito vrijeme, a ponegdje je pao i snijeg.
Ovaj mjesec smanjio je veća pozitivna temperaturna odstupanja jeseni i približio sezonsku količinu oborine prosjeku.
Najnovija prognoza DHMZ-a za zimu pokazuje malu vjerojatnost dugotrajne velike hladnoće.
Početak studenoga bio je topao, a u unutrašnjosti Hrvatske obilježili su ga rekordno topli Dani svih svetih i Dušni dan.
Nakon toga slijedila je izmjena hladnijih i toplijih razdoblja.
Srednja mjesečna temperatura u većini Hrvatske ostala je oko prosjeka za razdoblje 1991.–2020.
Najveće pozitivno odstupanje očekuje se u istočnoj Hrvatskoj, oko 1 °C.
U Zagrebu je temperatura bila 0,2 °C niža od prosjeka, a u Dubrovniku 0,1 °C.
Dvije uzastopno hladnije mjesece posljednjih godina rijetko bilježimo zbog globalnog i lokalnog zatopljenja.
U Zagrebu su posljednji put zabilježeni u proljeće 2023., a u Dubrovniku u proljeće 2022.
Studeni je u Zagrebu bio četvrti put u stoljeću da su listopad i studeni imali negativna odstupanja.
U Dubrovniku se to događa još rjeđe, posljednji put 2007. godine.
Ukupna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena, s manjkom na sjevernom Jadranu i u Lici.
Višak oborine bio je zamjetniji na srednjem i južnom Jadranu.
U Rijeci je palo 206 litara po četvornome metru, što je malo ispod prosjeka za studeni.
Makarska je zabilježila 201 litru, a Čilipi 237 litara.
U Dubrovniku je palo 190 litara, što je oko 35 % više od prosjeka.
Na dubrovačkoj meteorološkoj postaji prvi put od 1961. zabilježen je neprekinuti kišni niz od 16. do 27. studenoga.
Jesenska sezona većinom je bila toplija od prosjeka, uz raznoliku količinu oborine.
Studeni i listopad ublažili su sušu iz rujna, pa je sezonska količina oborine približno prosječna.
Rijeka je imala 8. najkišovitiju jesen, dok je Osijek zabilježio 7. najtopliju u povijesti mjerenja.
Od siječnja do studenoga srednja temperatura bila je oko 1 °C iznad prosjeka, ali nije rekordna.
Zagreb je bio 5. najtopliji, Dubrovnik i Rijeka 4., Osijek, Gospić i Zavižan 3., a Split tek nešto niže od prošlogodišnje topline.
Dugoročna zimska prognoza DHMZ-a predviđa topliju zimu od prosjeka s povremenim hladnim prodorima.
Oborina se očekuje oko prosjeka, s izmjenom suhih i kišovitih razdoblja, dok tip oborine treba pratiti u kratkoročnim prognozama.