Direktor savjetničke tvrtke Arhivanalitike Velimir Šonje najveći plus ove vlade vidi u tome što, ističe, za razliku od svojih prethodnika, donosi teške odluke, poput restrukturiranja brodogradnje i fiskalne konsolidacije.
Čačićevi projekti vode u brz rast zaduženosti
‘Pozitivno je što je Vlada fokusirana na gospodarske teme, aktualizirala je važnost energetike, i što (još) nije skliznula u jeftini populizam. Te će činjenice biti važan faktor Vladine stabilnosti i potpore za još neko vrijeme. Naposljetku, upravo zahvaljujući tome Vlada je uspjela odgoditi smanjenje kreditnog rejtinga’, naglašava Šonje.
Međutim, s druge strane, kaže, napukline u Vladinoj ekonomskoj politici vide se u reformama i nedostatku dugoročne vizije.
‘Zapravo se uopće ne vidi koje su to reforme koje ova vlada provodi, a sva se dugoročna vizija iscrpljuje u državnim i od države sponzoriranim investicijama, uglavnom vezanima uz energetiku, što je dobro, i graditeljstvo, što nije tako dobro’, upozorava.
Prema njemu, te projekte podržavaju snažni lobiji i oni vode u brz rast zaduženosti uz mali doprinos dugoročnom rastu produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva.
‘Mislim da je razdoblje do kraja ljeta ključno da se vidi hoće li ova vlada izaći sa sveobuhvatnim i vjerodostojnim programom reformi u čiju bismo provedivost povjerovali ili će se zadržati na razini na kojoj se sada nalazi, a koja nije dovoljna za dugoročni uspjeh’, kaže Šonje.
Kako do konkurentnog gospodarstva?
Slično razmišljaju i bankarski analitičari Zrinka Živković-Matijević iz RBA i Zdeslav Šantić iz Splitske banke.
Pozitivnu ocjenu od njih Vlada dobiva za namjeru rezanja rashoda, bolju naplatu poreza i smanjenje deficita, što je, uz obećanja o početku reformi, ističu, pridonijelo očuvanju kreditnog rejtinga.
Ali i oni upozoravaju na izostanak dubljih zahvata. Restrukturiranje javnih poduzeća, reforma tržišta rada, reforma obrazovnog, mirovinskog i zdravstvenog sustava, izmjena politike subvencija, sve su to stvari u koje Vlada tek mora zagristi ako želi stvoriti konkurentno gospodarstvo.
‘Mi još uvijek nismo vidjeli ni način ni smjer za postizanje toga cilja’, kaže Živković-Matijević.
Ipak, kad se u obzir uzme težina i dubina krize i činjenicu da neke od reformi nose veliki inicijalni trošak pristup korak po korak, smatra ona, može se donekle opravdati.
Rast od 0,8 posto nerealan
Šantić očekuje od Vlade da u narednih nekoliko mjeseci izađe s planom strukturalnih reformi s točnim rokovima. Od nas to očekuju, upozorava, i kreditne agencije koje su se zasad zadovoljile s obećanjima da će se stvari promijeniti.
Vladina ambicija da u ovoj godini zabilježimo pozitivan gospodarski rast od 0,8 posto za analitičare je nerealna. Taj optimizam Šonje pripisuje početnoj naivnosti Kukuriku koalicije i euforiji nakon dobitka izbora.
‘Što se stope rasta BDP-a tiče, 2012. treba zaboraviti i što prije se fokusirati na 2013. i na efekte koje Vladina politika može polučiti u toj godini’, kaže Šonje.
Živković-Matijević ostaje pri RBA-ovoj prognozi da će Hrvatska u ovoj godini zabilježiti pad BDP-a od -1 posto, dok analitičar Splitske banke predviđa -2 posto.