Dan nakon prvog kruga predsjendičkih izbora u Hrvatskoj oni očekuju vrlo žestoku i prljavu kampanju uoči drugog kruga – 10. siječnja.
Rezultati prvog kruga predsjendičkih izbora u Hrvatskoj nikoga nisu iznenadili, ali mnoge su razočarali pa i rastužili, ističe sveučilišni profesor Ivan Grdešić.
„Moglo se to predvijeti i mislim da Milan Bandić u drugom krugu nije veliko iznenađenje. Ono što je žalosno iznenađenje je vrlo mali odaziv građana na izbore koje pokazuje stanje hrvatske političke kulture i demokracije i odnos građana prema politici i političkom životu”, ocijenjuje Grdešić.
Najmanji izlazak birača na izbore na nacionalnoj razini od hrvatske neovisnosti zabrinjava i novinara i analitičara Marinka Čulića.
„Stravično mali odaziv na izbore od svega 44 odsto, što je gotovo usporedivo s izlaskom na lokalne izbore, govori o dubinskoj krizi hrvatske službene politike, njezinih službenih institucija, a pogotovo političkih stranaka. Gotovo je zapanjujuće da je Jospiović, koji je premoćno pobijedio u prvom krugu dobio skoro duplo manje glasova nego Mesić u oba svoja izbora u kojima je premoćno pobijedio već u prvom krugu.“
„Osim ekonomske krize i recesije u Hrvatskoj je riječ i o krizi političkog vodstva i političkog stanja u zemlji.Imate premijera koji napusti Vladu,onda imenuje svoje nasljednikekjoji se onda bore protiv njega,imate niz korupcijskih afera za koje se još ne zna kako će i hoće li uopće uspješno završiti u tim sudskim procesima ,ljudi su razočarani i čini im se da se politički život odvija samo u korist tih političkih pojedinaca.Sve to se odrazilo i kaznilo političke elite i političke stranke pa onda i samu demokraciju,slabim izlaskom na izbore“, kaže profesor Grdešić.
ZA DRUGI KRUG JOŠ SLABIJI ODZIV?
“SDP – ov kandidat Ivo Josipović 32,5 posto glasova, njegov protukandidat i dojučerašnji stranački kolega, a onda disident i nezavisni kandidat Milan Bandić ispod 15 posto, ali ipak u drugom krugu, u svakom slučaju, ‘miješana i neizvjesna’ situacija”, zaključuje profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša.
„S jedne strane imamo predstavnika jedne institucionalne strukture s druge strane imamo predstavnika tzv ‘uličnog populizma ‘. Taj problem disidenstva koji se dogodio i s lijeve i s desne strane upućuje na to da Hrvatska još nije zrela nije još konsolidirana demokracija i da su tu još uvijek jaki ti popuilistički porivi i stimulansi koji ,zapravo,čine situaciju neizvjesnom“, objašnjava Grubiša.
Analitičar Davor Gjenero u izjavi Radiju 101 kaže da se ne treba zavaravati i da populizam u hrvatskom biračkom tijelu ima poprilično veliko uporište.
„Gospodin Bandić će, sasvim sigurno, iskoristiti taj posprdni odnos civilizirane i obrazovane Hrvatske prema njemu, on se ne obraća tom biračkom tijelu koje mu se smije, nego se obraća nekimdrugim biračima, onima koji naneki način, otvoreni ili skriveno i preziru tu obrazovanu i europejsku Hrvatsku.“
Pad na razinu nestranačke demokracije, zaključuju analatičari, za Hrvatsku je vrlo opasan.
Višeslav Raos iz Centra za političke studije procjenjuje da bi zbog novogodišnjih praznika i skijanja izlazak birača na glasanje 10. siječnja mogao bi biti još niži
„Upravo zbog toga što Bandićev populizam omogućuva širok pristup biračima ,njegove šanse, unatoč upola manje glasova u prvom krugu –nisu izgubljene”, ističe uz ostalo Raos.
“Josipović će morati ustrajati na toj distinkciji i sadržajnoj i komunikacijskoj prema Bandiću, ali da bi ga nadvisio i u drugom krugu morat će puno jače iskomunicirat samoga sebe kako bi odnio tu prednost. On je sada ima, ali zna se kako Bandić vodi kampanju i komunikaciju s biračima ,i trenutni izborni rezultat još ništa ne garantira.“
Mogu li i ovaj put presuditi glasovi Bosne i Hercegovine?
„Pa, s obzirom na vrlo loš odaziv birača iu BiH u prvom krugu, ispod 20 posto ,mislim, dakle, da oni nisu presudili, sigurno su Bandiću nešto pomogli, ali mislim da to nije bilo niti će biti presudno“, smatra Marinko Čulić.
Preuzeto sa www.slobodnaevropa.org