Talas poskupljenja koji je zahvatio svjetsko tržište od početka
godine, posebno nakon što je počeo rat u Ukrajini, odrazio se značajno
na standard građana regiona. U Crnoj Gori se bilježi porast cijena
hrane, usluga, prevoza, a talas poskupljenja nije zaobišao ni tržište
nekretnina, javlja Anadolu Agency (AA).
Cijene stanova u Crnoj
Gori porasle su deset odsto od početka godine, pa se stan u Budvi teško
može naći ispod 2.000 eura po kvadratu, dok je u Podgorici ta cijena
premašila 1.300 eura. No, uprkos tome, potražnje ima, jer u uslovima
inflacije oni koji imaju novac ulažu u nekretnine. Takođe, više je
kupaca iz Ukrajine i Rusije.
Od početka godine, cijena stanova u Crnoj Gori u prosjeku je porasla deset odsto i taj trend se nastavlja.
“Prodajne
cijene su dosta otišle visoko i glavni razlog su investitori, a oni su
podigli cijene zbog povećanih cijena građevinskog materijala, do kojeg
je došlo zbog COVID-19 i otežanog transporta. Tržište je i dalje
aktivno, potražnja je i dalje mnogo veća od ponude”, kaže za AA Haris
Osmanagić, vlasnik jedne podgoričke agencije.
Na osnovu oglasa o
prodaji nekretnina, jasno se uočava da u Podgorici u novogradnji, teško
se može naći stan ispod 1.300 eura po kvadratu, koji je useljiv. Osim u
Glavnom gradu, cijene stanova rastu i na primorju.
Od početka
rata, agencijama se javlja sve veći broj Rusa i Ukrajinaca koji su
zainteresovani za stanove. Rusi uglavnom kupuju, a Ukrajinci
iznajmljuju.
“Ima baš mnogo interesovanja i to je rezultiralo za
nijansu većim cijenama rentiranja”, kaže Osmanagić, uz napomenu da
klijenti iz Rusije i Ukrajine uglavnom prave ugovore o zakupu na godinu.
Na
rast cijena nekretnina znatno je uticao i značajan skok cijena svih
građevinskih materijala. Iz Udruženje građevinarstva i industrije
građevinskih materijala Privredne komore (PKCG) objašnjavaju da su se, u
skladu sa kalkulacijama koje su dobili od predstavnika preduzeća u
sektoru građevinarstva, samo od početka godine, cijene osnovnih
repromaterijala značajno povećale.
“Došlo je do povećanja cijena
goriva 35 odsto, asfalta 55 odsto, betona 20 odsto, pijeska 50 odsto,
armature 40 odsto, te polietilena 40 odsto”, rekao je Osmanagić.