Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) saopštio je danas da su, posljednjih mjeseci, tužioci tog tijela izloženi kontinuiranom pritisku kroz javne istupe predsjednika Srbije, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, drugih aktera političkog života i pojedinih medija.
U saopštenju namijenjenom upoznavanju javnosti s aktuelnim stanjem u vezi s TOK-om, piše da se „odluke i krivični postupci koje je pokrenulo ovo tužilaštvo svakodnevno komentarišu u javnosti na nedozvoljen način u pokušaju da se izvrši neprimjeren uticaj na njihov ishod“.
„Predsjednik Republike Srbije i izvršna i zakonodavna vlast na sve moguće načine pokušavaju da podčine Javno tužilaštvo za organizovani kriminal, jer javni tužioci ovog tužilaštva nisu i neće podleći pritiscima i nastaviće, kao i do sada, da postupaju u skladu sa zakonima i ustavnim ovlašćenjima“, piše u tekstu u kojem se ukazuje da je „samostalno tužilaštvo, kao ustavna kategorija, posljednja linija odbrane od zloupotrebe vlasti i moći“.
Kolegijum TOK-a ukazuje da njegov rad „ne smije biti predmet dnevne politike“ već da su „jedino mjerilo u radu zakon, činjenice i dokazi“, da se „svi postupci vode u skladu sa zakonom i zahtijevaju određeno vrijeme za prikupljanje dokaza, vještačenja i provjeru dokaza“, te da „zakon ne ostavlja prostor za bilo kakvo drugačije postupanje, a nepristrasnost, objektivnost i vezanost dokazima su naši jedini kriterijumi“.
Dalje se navodi da je „medijsko targetiranje ovog tužilaštva, a potom i opstruisanje postupanja ovog tužilaštva“ počelo „od trenutka kada je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal započelo predistražni postupak u predmetima ‘Nadstrešnica’ i ‘Generalštab’, a posebno kada su prikupljeni dokazi o postojanju osnovane sumnje da su određeni ministri u Vladi Republike Srbije zloupotrijebili svoj položaj na štetu svih građana“.
Ubrzo nakon lišenja slobode okrivljenih u predmetu „Nadstrešnica“ počelo je „opstruisanje rada na ovom predmetu, tako što su direktor Policije, kao i direktori Poreske uprave i Uprave za sprečavanje pranja novca, povukli date saglasnosti za članove Udarne grupe, odbili da daju saglasnost za imenovanje novih članova i, pored naših insistiranja i urgencija, nisu i odbijaju da dostave dokaze koje je Udarna grupa prikupila u dotadašnjem radu, kao i da preduzmu sve zahtijevane radnje i mjere iz svoje nadležnosti“, kaže Kolegijum TOK-a i ukazuje da su taj „model i način opstrukcije… prenijeti i na druge predmete koje je Tužilaštvo pokrenulo“.
I ranije je bilo pokušaja predstavnika izvršne vlasti da direktno utiču na postupanje Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, a Kolegijum TOK-a navodi predmete „Jovanjica“, „Šarić“, „Ćuruvija“ i „Dijana Hrkalović“ i objašnjava da se to činilo „javnim komentarisanjem kojim se relativizuje ozbiljnost počinjenih krivičnih djela i krivične odgovornosti počinilaca i stvara lažna slika da javni tužioci zloupotrebljavaju svoja zakonska ovlašćenja“.
Tim „neovlašćenim i neutemeljenim izjavama se ciljano utiče na percepciju javnosti i istovremeno ugrožava bezbjednost javnih tužilaca“, a „neutemeljene izjave predsjednika Republike Srbije i predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti… okrivljeni i njihovi branioci koriste kao argumentaciju za podnošenje zahtjeva za izuzeće postupajućih tužilaca“.
Potom Kolegijum piše da se „u opstrukcijama i namjerama da se onemogući rad Javnog tužilaštva za organizovani kriminal ide i korak dalje“ i da „otvoren pokušaj političkog uticaja na rad javnog tužilaštva i ozbiljan udar na ustavni i pravni poredak“ predstavljaju najave predsjednika Odbora Skupštine Srbije za pravosuđe Uglješe Mrdića, koje je podržao i ministar pravde Nenad Vujić, o izmjeni seta pravosudnih zakona kojima bi došlo do ukidanja Javnog tužilaštva za organizovani kriminal kao tužilaštva posebne nadležnosti.
Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal „ukazuje javnosti da su ovakve i slične izjave usmjerene na diskreditaciju ovog tužilaštva i pripremu terena za njegovu potpunu kontrolu integracijom u Više javno tužilaštvo u Beogradu“, čime će se „znatno otežati, pa i ugroziti dalje postupanje u svim pokrenutim postupcima visoke korupcije i organizovanog kriminala“.
Kolegijum TOK-a navodi da je, suprotno inicijativi koja bi dovela do ukidanja Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o napretku „doslovno navela preporuku da je potrebno da Srbija ‘ojača ovlašćenja Javnog tužilaštva za organizovani kriminal kako bi povećala njegovu djelotvornost’“.
TOK, piše u saopštenju njegovog Kolegijuma, „nije i neće biti servis političkih interesa, niti je vodilo, niti vodi, niti će voditi postupke prema očekivanjima predsjednika Republike Srbije, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti ili drugih političkih aktera i niti je ikada bilo i niti će ikada biti podložno paušalnim i neutemeljenim ocjenama o uspješnosti rada“.
„Sav naš rad usmjeren je na to da se očuva zakonski okvir koji obezbjeđuje stabilno, profesionalno i nepristrasno postupanje u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, što je u interesu ne samo pravde i pravičnosti, već imperativ svakog društva i svih građana“, ukazuje Kolegijum TOK-a.
„Pozivamo sve aktere političkog života u Republici Srbiji da se uzdrže od neprimjerenog komentarisanja rada ovog tužilaštva, odnosno da se pridržavaju svojih ustavom i zakonom propisanih ovlašćenja“, jer je „očuvanje samostalnosti Javnog tužilaštva za organizovani kriminal crvena linija koja ne smije biti pređena“, piše na kraju saopštenja, prenosi BETA.