Krstičević je, podsjetimo, bio komandant 4. gardijske brigade koja je zajedno sa 7. gardijskom brigadom, kojom je komandovao Ivan Korade, i snagama HVO-a 10. oktobra 1995. u akciji Južni potez zauzela Mrkonjić Grad, a u žestokim borbama poginuo je dozapovjednik 4. brigade Andrija Matijaš Pauk. Akciju je koordinisao i s izdvojenog mjesta u Šipovu vodio general Ante Gotovina.
Paukova smrt, o čemu su svojedobno pisali Feral tribune i Nacional, navodno je bila povod za krvavu odmazdu u kojoj je ubijen 181 čovjek, čija su tijela godinu dana kasnija ekshumirana u masovnoj grobnici na pravoslavnom groblju.
Nalazi obdukcije pokazali su da je dio ljudi, među kojima je bio i određeni broj staraca, ubijen tupim predmetima, hicima iz vatrenoga oružja i rezanjem vratnih žila. Osim za ubijanje ljudi, hrvatski se vojnici sumnjičili i da su palili srpske kuće, otuđivali pokretnu imovinu i stočni fond.
Iako se nagađalo da bi Krstičević po zapovjednoj odgovornosti mogao završiti na optuženičkoj klupi u Haagu, to se nije dogodilo.
Sud je s istragama i podizanjem optužnica završio još 2004. godine, a do novih neće ni doći jer haški tribunal 2012. godine zatvoriti vrata i stoga je eventualno procesuiranje za ratne zločine iz oktobra 1995. godine prepušteno Tužilaštvu u BiH.
‘Tužilaštvo u BiH već nekoliko godina istražuje zločine koji su se dogodili na području Mrkonjić Grada 1995. godine. Za taj slučaj je oformljen poseban tim. Do kojih se saznanja došlo, koga se istraživalo i hoće li i kada će optužnica biti podignuta, bilo bi nekorektno govoriti jer istraga je još u tokuku’, kazao je za tportal portparol Tužilaštva u BiH Boris Grubešić.
Krstičevića je u penziju 2001. godine, zajedno s još jedanaest generala HV-a nakon potpisivanja pisma u kojem su kritizirali tadašnju vlast i političare, što je ocijenjeno kao političko djelovanje, poslao predsjednik Stjepan Mesić.