Nezapamćena tragedija dogodila se na porodičnoj farmi u okolini Topole, kada su poginule četiri osobe. Nakon što je jedan muškarac upao u septičku jamu, komšije su pokušale da mu pomognu. Preminuli su djed, sin, unuk i komšija, dok je žena u teškom stanju usljed trovanja amonijakom.
Kako izgledaju simptomi trovanja alkalnom supstancom i koliko je opasno?
Trovanje amonijakom najčešće pogađa ljude koji rade u industrijama koje koriste ovaj gas. Amonijak – popularniji u prošlosti – i dalje je uobičajen kao sredstvo za čišćenje u domaćinstvu (većina sredstava za čišćenje sadrži u prosjeku oko 5 odsto amonijaka, u rasponu od 1 do 10 odsto).
Šta je amonijak?
Amonijak je alkalna supstanca bez boje, a uprkos svom mirisu i iritantnom dejstvu (oči, nos, grlo) – uzimanje malih količina amonijaka ne predstavlja značajnu opasnost. Ova supstanca se koristi za kućne hemikalije, kozmetiku, boje i kao rashladno sredstvo koje se nalazi u velikim rashladnim uređajima.
Takođe se koristi za proizvodnju sode, koja je sastojak papira, stakla i sapuna. Amonijak se takođe koristi za proizvodnju sintetičkih tkanina i nekih vrsta eksploziva. Njegova koncentracija u sredstvima za čišćenje i kozmetici je oko 5 odsto, zbog čega je trovanje prilikom njihove upotrebe praktično nemoguće. Amonijak 27-30 odsto je takođe komercijalno dostupan i upravo on može da izazove opekotine. Zbog toga ga nikada ne treba čuvati u kućama gdje su prisutna i djeca.
Trovanje amonijakom je rijetko. Međutim, njegova pojava izaziva opekotine kože na mjestu kontakta sa amonijakom, kao i promjene u respiratornom traktu, plućima, pa čak i sljepilo (ako se amonijak udiše). S druge strane, trovanje amonijakom preko digestivnog trakta izaziva poremećaje crevne peristaltike i, u ekstremnim slučajevima, smrt pacijenta. Rizik od trovanja javlja se kod ljudi koji rade u industrijama gdje se amonijak koristi u proizvodnji. Ovaj gas se takođe oslobađa u velikim količinama tokom razlaganja materije, npr. životinjski izmet.
Simptomi trovanja amonijakom
Ljudi otrovani amonijakom doživljavaju mišićnu slabost, konvulzije, prekomjernu motoričku aktivnost i oštećenje sluha. Ovi simptomi se javljaju čak i nekoliko minuta nakon kontakta sa ovim gasom. Vremenom se pojavljuju dodatni simptomi, u zavisnosti od načina trovanja i nastale štete. Ukoliko dođe do trovanja kao rezultat kontakta kože sa tečnošću, može doći do oštećenja kože i stvaranja bolnih plikova, kao i plave boje noktiju i usana. Udisanje gasa dovodi do bola u grlu pri gutanju, suvoće i peckanja u ustima i otoka usana.
Udisanje amonijaka takođe može da dovede do:
Oštećenja donjih disajnih puteva – pacijent doživljava otežano disanje, kašalj, pucanje, kratak dah i pritisak u predjelu pluća;
Oštećenja organa vida – dolazi do oštećenja konjunktive, što se manifestuje kroz jako suzenje i bol u očima; pored toga, može doći do trajnog ili privremenog gubitka vida;
Oštećenje nervnog sistema – povrijeđena osoba doživljava stanje anksioznosti i uznemirenosti; takođe se primjećuju jake glavobolje i mentalni poremećaji;
Oštećenje srca – manifestuje se ubrzanim pulsom i, posljedično, gubitkom svijesti.
Ljudi koji se otruju amonijakom udisanjem ili gutanjem u rastvorenom obliku razvijaju oštećenje digestivnog sistema. Manifestuje se kroz oticanje i crvenilo sluzokože, mučninu, povraćanje, bol iza grudne kosti, štucanje, dijareju i zadržavanje urina. U najtežim slučajevima, to može čak da dovede i do smrti pacijenta.
Dijagnoza i liječenje
Da biste prepoznali trovanje amonijakom, prije svega, potrebno je da dobijete informacije o njegovom gutanju, kontaktu sa tijelom ili udisanju. Prva pomoć osobi koja pati od trovanja amonijakom podrazumijeva što brži prekid kontakta sa toksičnim gasom (uključujući i zaštitu sebe) i obezbjeđivanje povrijeđenoj osobi svježeg vazduha, po mogućstvu na hladnom mjestu. Najbolje rješenje je napustiti prostoriju u kojoj se dogodilo trovanje.
U slučaju gutanja amonijaka, preporučuje se popiti čašu mlijeka ili ako nemate pristup mlijeku, čašu vode. Ako je amonijak došao u kontakt sa kožom, isprati je sa dosta vode. Udisanje vodene pare takođe može da bude korisno. Ako povrijeđena osoba prestane da diše, potrebno je sprovesti reanimaciju i pozvati medicinsku pomoć kako bi se pacijent brzo prevezao u bolnicu.
Nakon što povrijeđena osoba stigne u hitnu pomoć, obavljaju se konsultacije sa ljekarom opšte prakse, a po potrebi i sa gastroenterologom, dermatologom ili pulmologom. Dalja prognoza zavisi od obima oštećenja izazvanog amonijakom i koncentracije supstance i vremena njenog izlaganja tijelu. Bolničko liječenje je samo simptomatsko, jer ne postoji jedan efikasan lijek za ovu vrstu hemijskog jedinjenja, prenosi Mond.
Kako spriječiti trovanje amonijakom?
Veoma je važno poštovati propise o zdravlju i bezbjednosti na mjestu gdje imamo kontakt sa amonijakom. Pored toga, pažljivo treba pročitati hemijske etikete i slijediti preporuke koje se u njima nalaze.
Pored toga, djecu treba zaštititi od kontakta sa amonijakom korišćenjem odgovarajućih zaštitnih sredstava.