Trgovska gora je gorući problem Republike Srpske i BiH, a u toku je borba da se osujeti namjera Hrvatske da izgradi objekat za skladištenje nuklearnog otpada na tom području, istakla je Svjetlana Radusin, stručni saradnik za očuvanje životne sredine u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Tokom okruglog stola u Kostajnici o problemu Trgovske gore, ona je danas poručila da su se okupili na Međunarodni dan životne sredine da čuju kako zaštićeno područje vidi funkcionisanje u trenucima kada prijeti opasnost od uspostavljanja nuklearnog objekta na samoj granici sa Parkom prirode “Una”.
Ona je ukazala da je riječ o veoma maloj udaljenosti, oko dva kilometra od Parka prirode “Una”, odnosno 800 metara vazdušne linije.
“Do sada nismo dobili nikakve zvanične informacije i posljednja informacija koju imamo je da se ne planira samo skladištenje radioaktivnog otpada, nego da Hrvatska sprovodi aktivnosti na definisanju smjernica za izgradnju odlagališta”, rekla je ona.
Nikola Janjetović, načelnik opštine Kostajnica, rekao je da je pitanje Trgovske gore pitanje zaštite životne egzistencije stanovništva BiH i Hrvatske.
“Nije to problem samo Novog Grada, Kostajnice, Kozarske Dubice i ostalih opština. U slučaju havarije ugroženo je sve u slivu rijeke Une, Save i Dunava. Riječ je o međunarodnom problemu, a mi smo prvi na udaru”, istakao je Janjetović, dok je Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, poručio da je ovo odlučujuća godina.
“Ono što smo na neki način i predviđali nastavlja se u ovoj godini, a to je loša komunikacija sa hrvatskom stranom. Na sve inicijative, upite i sugestije nemamo odgovarajućeg sagovornika i krije se cjelokupna priča oko svega”, rekao je Drljača.
Kako je istakao Vujadin Pilipović, v.d. direktora JU Park prirode “Una”, ukoliko bi došlo do izgradnje Centra, bio bi ugrožen kompletan biodiverzitet tog područja, ali i život čitavog kraja, s obzirom na to da se ta lokacija nalazi na izuzetno trusnom području, seizmički aktivnom.
S druge strane Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team”, je rekao da je civilizacijska obaveza odgovorno upravljanje svim vrstama otpada, ali da je u slučaju Trgovske gore riječ o anticivilizacijskom ponašanju, sa obrisima ekološkog rasizma.
On je ukazao da je najveći problem za životnu sredinu nepoštovanje prava na život. Naglasio je da je jedan od školskih primjera takve prakse slučaj Trgovske gore, gdje je Hrvatska imala ekonomske i energetske benefite od rada Nuklearne elektrane “Krško”, a posljedice tih benefita u vidu radioaktivnih otpada se “guraju” uz rijeku Unu, na samu granicu sa BiH.
“Koliko god je važno braniti naše pravo na život još je važnije ne dozvoliti utvrđivanje prakse da ekonomski snažnije zemlje mogu svoje opasne otpade ‘gurati’ ka slabijim zemljama”, naveo je Crnković.