Tirana i Brisel započinju pristupne pregovore – ne ubrzane, ali nadamo se transformativne


Evropska integracija Zapadnog Balkana imala je veoma dobar početak sedmice, prvo sa samitom Berlinskog procesa (14. oktobra) koji je donio novi CRM akcioni plan, napredak u provedbi CEFTA-e, nekoliko novih sporazuma i obaveza; a kasnije, u Luksemburgu (15. oktobra) s početkom pregovora EU s Albanijom o poglavljima Klastera 1 na 2. međuvladinoj konferenciji.

Krajem septembra 2024. godine, Vlada Albanije pozvala je parlament da preispita pregovaračku poziciju zemlje, po ubrzanom postupku. Dokument nije javno objavljen, a pozivi civilnog društva na javnu raspravu o tome u Nacionalnom vijeću za evropske integracije, savjetodavnom tijelu Sabora, ignorisani su. Vijest je uhvatila albansku javnost donekle nespremnu s obzirom na mala očekivanja nakon zaključaka Evropskog vijeća u junu, u kojima se nije spominjala kandidatura Albanije. Ipak, mnogi su već čuli šuškanja u hodnicima EU o tome da je razdvajanje Albanije i Sjeverne Makedonije neizbježno i čak izvjesno, koliko god to bilo nepravedno prema Makedoncima.

“Moram priznati da sam tužan što naša braća iz Sjeverne Makedonije nisu mogla ući u ovu fazu iako su oni prvi započeli proces” – rekao je albanski premijer Edi Rama na pres konferenciji sa komesarom Oliverom Varheljijem i mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Sijartom. Rama se nadalje osvrnuo na ono što je nazvao “poniženjem”, jer mu je tri puta zaredom odbijen početak pristupnih pregovora s EU. “A ipak se osjećam pomalo neugodno jer razmišljam i o poniženju Sjeverne Makedonije koja je čak promijenila ime kako bi pokrenula ovaj [proces]. Dakle, da, ostajem pri onome što sam rekao o našim bugarskim prijateljima, jer istorija ne može biti razlog za zaustavljanje pregovora sa bilo kojom zemlje”.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Dok je premijer Edi Rama izjavio da je njegova ambicija da Albanija ispuni sve ciljeve i kriterije za pristupanje do 2030. godine, lider Demokratske stranke (DP) Sali Berisha pohvalio je otvaranje pregovora iz kućnog pritvora, ali je takođe naglasio da “Albanija ne ispunjava nijedan kriterij osim geostrateškog za sjedanje za pregovarački sto sa EU”. Jorida Tabaku, bivša zamjenica ministra integracija DP-a i sadašnja predsjednica parlamentarnog odbora za evropska pitanja istakla je podršku otvaranju pregovora s EU, uprkos činjenici da je “Albanija danas daleko od zemlje koja ispunjava kriterije”. S druge strane, ambasador EU u Albaniji čestitao je Albancima na ovom velikom koraku naprijed na putu njihove zemlje za pristupanje EU.

Druga međuvladina konferencija s Albanijom 15. oktobra u Luksemburgu predstavila je zajedničko stajalište EU o poglavljima i područjima Klastera 1. Prepoznajući dosadašnji napredak i relevantnost reformskih mjera i obveza za produbljivanje reformi, stajalište EU-a postavlja privremena mjerila koja je potrebno ispuniti prije sljedećih koraka u procesu pregovora. Zanimljivo, čini se da EU ignorira molbu Albanije za ubrzanim pristupom, koja je predstavljena od samog početka dokumenta od 160 stranica koji je Vlada dostavila Bruxellesu. U zahtjevu Albanije za takav postupak iznose se mjere koje je zemlja spremna poduzeti u nekim od poglavlja i područja Klastera 1 kako bi ubrzala svoj pristupni proces. Ipak, zajedničko stajalište EU ne odnosi se na ubrzanu proceduru pristupanja i umjesto toga postavlja privremene kriterije koja zemlja mora ispuniti.

Ti su kriteriji zapravo puno ambiciozniji od onih koje Albanija “nudi” u zamjenu za “brzo pristupanje”. Na primjer, dok pregovaračka pozicija Albanije predlaže mjere kao što su “objavljivanje obavještenja na platformi EU za konkurse” ili “uključivanje kao posmatrača u razne stručne i savjetodavne skupine EU-a” kao pristup za ubrzanu integraciju u okviru poglavlja 5, zajedničko stajalište EU-a sugeriše ambicioznije ciljeve kao što je “potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom EU o koncesijama i javno-privatnim partnerstvima” koji su bili izvor kolosalne korupcije u posljednjoj deceniji. Poredeći dva dokumenta – pregovaračku poziciju Albanije i EU – jasno je da Brisel u svom dokumentu na 27 stranica od Albanije očekuje nešto hrabrije i konkretnije u odnosu na neodređeni, dugački pregovarački dokument koji je ponudila. Što je najvažnije, Brisel šalje snažan signal Albaniji da će čvrsto stajati iza procesa koji se značajno transformišu i približavaju Albaniju EU. Brisel najavljuje da ga neće prevariti albanska politika pod izgovorom produbljivanja reforme pravosuđa za koju je zajedničko stajalište EU jasno – nezavisnost, učinkovitost, integritet, meritokraciju i odgovornost održavat će nove pravosudne institucije, a ne posebni parlamentarni odbori.

Ipak, albanski građani, civilno društvo i drugi domaći akteri ne bi trebali pretpostaviti da će pregovori s EU magično konsolidovati albansku demokratiju i institucije za njih. Pregovori o pristupanju EU pružit će sažeti plan kriterija, dodatne nivoe praćenja, pa čak i “gotovina za reforme”. Međutim, ovaj proces ne može garantovati uspjeh niti održivost bez ključnog sastojka – budnog i aktivnog građanskog društva koje poziva vladu na odgovornost, značajno i kontinuirano učestvuje u donošenju odluka i traži ništa manje od punog poštivanja demokratskih principa, integriteta institucija i upravljanja procesima.

Biepag.eu

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije