Iza nas je mjesec neugodnih rekorda: dugotrajni toplinski valovi pogodili su velike dijelove Europe, u nekim zemljama srušeni su srpanjski temperaturni rekordi, dok je Pirinejski poluotok, prema podacima europske službe za klimatske promjene, zabilježio „neuobičajeni broj dana s maksimalnim temperaturama iznad 35 stupnjeva“. I na sve to – suša, suša, suša.
Zbog najgore suše u posljednjih 70 godina, vodostaj talijanske rijeke Po – izuzetno bitne za poljoprivrednu proizvodnju – toliko je nizak da su iz nje izronili ostaci bombe iz Drugog svjetskog rata. Izvor rijeke Temze, javljaju britanski mediji, pomaknuo se, prvi put u povijesti, osam kilometara nizvodno. No, nisu u pitanju samo kurioziteti. U pitanju je ekonomija.
Milijarde eura štete
Zbog suše, Europska unija u prosjeku gubi devet milijardi eura godišnje, procijenjeno je prije dvije godine u službenom europskom izvješću (pri čemu je uračunata i Velika Britanija). Prema toj analizi, najveće gubitke trpe Španjolska, Italija i Francuska. Kad su, pak, u pitanju sektori, većina gubitaka (između 39 do čak 60 posto, ovisno o regiji) pogađa poljoprivredu, a potom energetiku.
U slučaju daljnjeg značajnog globalnog zagrijavanja, do kraja stoljeća gubitci uzrokovani pretjeranom sušom dosegli bi na europskom kontinentu i do 45 milijardi eura. Budućnost, dakle, ne djeluje ružičasto. Ali europske države trenutno više brinu kratkoročni izgledi. A ni oni nisu obećavajući.
Zbog ekstremno sušnog vremena – u Francuskoj je, primjerice, srpanj bio najsušniji mjesec od ožujka 1961. godine – europska industrija, poljoprivredna proizvodnja i građani pod sve su većim pritiskom. Okolnosti su pritom ionako nepovoljne, s ratom u Ukrajini, sve skupljim energentima i općenito visokom inflacijom.
Građani bez pitke vode
Karta Europskog opservatorija za sušu prevladavajuće je crvena i narančasta: prema njihovim podacima gotovo polovica teritorija Europske unije je pod upozorenjem, a 15 posto u stanju uzbune zbog suše. To je, međutim, bila situacija u srpnju, kada su objavili zadnje izvješće. U međuvremenu je u mnogim dijelovima Europe postalo još i gore.
U Francuskoj je vlada aktivirala krizni tim, nakon što je više od sto općina ostalo bez opskrbe pitkom vodom koja im se sada mora dovoziti cisternama. Prognoze govore da bi vrućina mogla potrajati još desetak dana.
Vladin krizni stožer zadužen je za koordinaciju mjera i praćenje situacije u posebno osjetljivim područjima, prije svega poljoprivredi i energetici. Državna tvrtka smanjila je, pak, proizvodnju struje u nekim nuklearkama koje koriste rijeke za hlađenje reaktora.
Što ako žetva bude loša?
Intenzivna suša snažno pogađa poljoprivrednu proizvodnju, navodnjavanje je u dijelovima zemlje zabranjeno, a postoji rizik i da će žetva biti loša. Francuska je 2020. bila četvrti najveći izvoznik pšenice na svijetu i jedan od većih izvoznika kukuruza. Istovremeno, zbog rata u Ukrajini vlada krajnja neizvjesnost oko opskrbe svijeta žitaricama.
U dolini talijanske rijeke Po – u kojoj su našli onu bombu iz Drugog svjetskog rata – strahuju za proizvodnju riže. Rižina polja su ugrožena, postaju toksično slana, javljaju mediji. Poljoprivrednike muče i sve skuplje gnojivo i gorivo. Organizacija koja se bavi promicanjem interesa talijanskih poljoprivrednika procijenila je, pak, još u lipnju da su štete od suše dosegle tri milijarde eura. Proizvodnja rajčica za talijansku salsu je, prema istom izvoru, smanjena za deset posto.
Skupo maslinovo ulje
Žale se i proizvođači maslina – berba će u nekim regijama, procjenjuje se, biti 20 do 30 posto slabija nego lani – ne samo u Italiji, nego i Španjolskoj, koja je najveći svjetski izvoznik maslinovog ulja.
Ako se vremenski uvjeti ne poprave, berba bi mogla bi značajno manja, što će nužno utjecati na cijene. Vodeći španjolski izvoznik upozorava da bi, zbog toplinskog vala koji utječe na proizvodnju, cijene u narednim mjesecima mogle rasti do 25 posto. Jestiva ulja su ionako već bitno poskupjela, zbog rata u Ukrajini.
Problemi zbog vodostaja
Sjevernije se, pak, posebno brinu zbog vrlo niskog vodostaja Rajne, koja je jedan od ključnih trgovačkih i teretnih pravaca u Njemačkoj. Razina vode se u gradu Kaubu opasno približava točki nakon koje sigurna plovidba za veće brodove postaje neizvediva. A to može donijeti goleme logističke probleme, zastoj u opskrbi cijelim nizom roba i sirovina.
Već su sada zbog niskog vodostaja poskupjeli troškovi transporta. Zbog pliće vode, teretni brodovi ne mogu ploviti u potpunosti natovareni – prevoze i do triput manje količine robe, nego u normalnim okolnostima – što posljedično utječe na troškove prijevoza.
Posljednji puta se nešto slično događalo prije četiri godine kada su brodovi također bili prisiljeni smanjiti količinu tereta ili u potpunosti prestati ploviti. Situacija danas još uvijek nije tako kritična.
Isušene i državne financije
No, zato su okolnosti u kojima se nalazi europsko gospodarstvo svakako složenije. Rat u Ukrajini doveo je do rasta cijena energenata, što je jedan od faktora koji pogone visoku inflaciju. Cijene hrane rastu, na što također utječu ratna zbivanja, među ostalim i donedavna blokada izvoza iz crnomorskih luka.
Rusija je smanjila dotok plina za veći broj članica, a u Europskoj uniji strahuju da bi Moskva mogla preko noći u potpunosti prekinuti opskrbu. Zbog sve većih računa za energente i osnovne namirnice, vlade poput talijanske i francuske, već su odobrile pakete pomoći za građane i gospodarstvo, vrijedne više milijardi eura. Suša bi, međutim, vrlo lako mogla dodatno isušiti državne financije diljem Europe.
Preuzeto sa telegram.hr