Zbog velike potencije fentanila, izloženost vrlo malim količinama
može biti opasna po život, što povećava rizik za korisnike, ali i
policiju te sve koji nenamjerno mogu doći u dodir s tom drogom ili s
površinama gdje ostaje talog, upozorava načelnik kriminalističke
policije Antonio Gerovac.
Droga za koju se u široj javnosti doznalo nakon što je izazvala smrt
glazbenih zvijezda Princea i Toma Pettyja, ali i niza ovisnika na
ulicama SAD-a i Kanade, letalna je u dozi od svega dva do tri miligrama,
što je ekvivalent pet do sedam zrna soli.
Riječ je o izuzetno jakom sintetskom opioidnom analgetiku, po
djelovanju sličnom morfiju, ali je oko sto puta jači. Kao lijek, više od
40 godina, izdaje se na recept za ublažavanje jakih bolova u teškim
stadijima maligne bolesti.
Opasnost je što ga je vrlo teško dozirati. Dileri ga znaju pomiješati
s heroinom, ali i s kokainom, a male količine fentanila mogu
prouzročiti jako puno zla, kaže pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje
zlouporabe droga Željko Petković.
Da je riječ o ozbiljnom problemu govori podatak da u SAD-u, gdje je
zadnjih desetak godina preplavio crno tržište, godišnje od fentanila
umre oko 100.000 ljudi.
“Fentanil koji je jači, jeftiniji i lakše ga je krijumčariti je na
ulici zamijenio heroin. Svega 20 kilograma fentanila može zamijeniti
tonu heroina pa iako je jeftin, donosi veću zaradu i ne mora ga se
dovlačiti iz Afganistana”, pojašnjava Petković.
Za ilegalnu proizvodnju fentanila kao i njegovih analoga potrebne su
samo odgovarajuće kemikalije. S ilegalnom proizvodnjom najprije se
krenulo u Meksiku između 2000. i 2005., a danas ga proizvode i u SAD-u,
otkriva Petković.
Gerovac kaže da su primarni izvor fentanila i njegovih analoga
azijske države, gdje se ne proizvodi samo u ilegalnim laboratorijima,
već i velikim farmaceutskim tvrtkama.
Ovisnici ga, pak, uglavnom nabavljaju putem interneta, a kupnja je
relativno jednostavna i ne zahtijeva često zalaženje u sigurnije i
anonimnije aspekte interneta poput darkneta, kaže Gerovac.
Zbog toga Hrvatska i sve zemlje u kojima nije široko prisutan,
smatra, moraju biti svjesni opasnosti ove droge, jer se u kratkom
vremenu mogu dovesti u situaciju, u kojoj se primjerice našla Estonija,
da imaju veći broj smrtnih slučajeva od fentanila.
“Dovoljno je da određeni broj osoba internetom naruči fentanil koji
će zbog nestručnog rukovanja, posebno kod djece i maloljetnika,
udisanjam prašine iz otvorene poštanske koverte dovesti do trovanja i
smrti uslijed zastoja rada pluća”, upozorava Gerovac.
Zbog toksičnosti fentanila u malim količinama, dodaje, i ilegalna
proizvodnja će se vjerojatno smatrati manje privlačnom opcijom od nabave
putem interneta, tim više što proizvodnja zahtijeva posebnu opremu kako
bi se ograničila izloženost fentanilu.
Premda situacija u Europi po pitanju fentanila nije toliko
zabrinjavajuća kao u SAD-u tu se drogu, po Petkovićevim riječima, na
sjeveru Europe počelo ilegalno sintetizirati prije sedam godina u
zemljama u kojima je vladala nestašica heroina, a najviše problema s
predoziranjem imala je Estonija.
“Hrvatska za sada nema problema s fentanilom jer ima dobar sustav
brige o opijatskim ovisnicima kojima je dostupna supstitucijska
terapija”, kaže Petković, ističući da se najviše širi među heroinskim
ovisnicima bez odgovarajuće nadomjesne terapije.
Ipak, naglašava da trebamo voditi voditi računa o porastu broja smrti od predoziranja narkoticima u svijetu.
Kao hitan lijek u slučaju predoziranja opioidima poput fentanila,
heroina i morfija upotrebljava se nalokson, odnedavno dostupan i u
obliku nazalnog spreja.
Ministarstvo zdravstva i HZJZ osnovali su radnu skupinu koja razmatra
mogućnost dostave ovoga lijeka ovisnicima i njihovim obiteljima jer on
može spriječiti smrt od predoziranja prije dolaska Hitne pomoći,
naglašava Petković.