Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nije mogao da stane iza Deklaracije koja je donijeta sa Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana u Tirani, iako i sam tekst dokumenta i pisanja medija ukazuju na suprotno. Već u prvoj tački Deklaracije iz Tirane navodi se da “eskalacija agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine ugrožava globalni mir”, a zatim se i apeluje na zemlje Zapadnog Balkana da se prilagode sankcijama koje je uvela EU.
Aleksandar Vučić premišljao se da li da otputuje na Samit u Tiranu, ali je zbog “velike štete” koju bi mogla da pretrpi Srbija ipak odlučio da ode na taj skup. Na pitanje da li je stao iza donijete Deklaracije, Vučić je u glavnom gradu Albanije rekao da ne može ni da sjedi ni da stoji iza nečeg što nije pisao.
“Ne mogu ni da sjedim ni stojim iza te deklaracije, jer nisam pisao deklaraciju, ali moram da kažem da se nismo saglasili sa sankcijama Rusiji, a nismo ih ni uveli. To je činjenica, a nekome se sviđa, a nekome ne. Rekao sam da je odnos prema sankcijama u stvari odnos prema građanima Srbije. Nije prirodno da mi učestvujemo u toj politici…“, rekao je Vučić.
Ipak, sudeći po uvodnom tekstu i posljednjoj tački Deklaracije iz Tirane i pisanju medija, predsjednik Srbije saglasio se sa tim dokumentom.
Naime, na samom početku navodi se da su zaključci donijeti uz konsultovanje sa liderima Zapadnog Balkana, a u tački broj 33, lideri zemalja EU sa tekstom Deklaracije.
Takođe, specijalizovani portal European Western Balkans objavio je da su potpisnici tog dokumenta bili šefovi država članica EU i čelnici zapadno-balkanske šestorke, a to znači Crne Gore, Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Kosova. To je objavio i Radio Slobodna Evropa.
Portal Nova.rs je uputio pitanje portparolki Evropske komisije Ani Pisanero o tome da li se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saglasio sa Deklaracijom iz Tirane, ali do objave ovog teksta odgovor nije stigao. Isto pitanje poslato je i Peteru Stanu, portparolu EU.
„Siguran sam da je pres služba predsjednika Vučića najbolja adresa da govori u njegovom ime. Mi možemo govoriti samo u ime EU, ne u ime predsjednika Srebije“, naveo je Stano u pisanom odgovoru za portal Nova.
Najvažnije tačke Deklaracije
Da će Vučiću biti problem da stavi potpis na taj dokument bilo je jasno i prije početka skupa, jer se znalo da će EU insistirati na osudi ruske agresije i uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji.
Već u prvoj tački Deklaracije piše da “eskalacija agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine ugrožava evropski i globalni mir i sigurnost te ističe značaj strateškog partnerstva između EU i regije Zapadni Balkan”.
Rusija se pominje i u tački broj četiri. U njoj piše da je zajednički nastup sa EU jasan znak strateške orijentacije partnera, “pogotovo sada kada Rusija eskalira svoj agresorski rat protiv Ukrajine”. Također, apeluje se na partnere sa Zapadnog Balkana da “ostvare brz i trajan napredak ka punom prilagođavanju Zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici EU i da djeluju prema njoj, uključujući u pogledu restriktivnih mjera EU”. Posjećamo, Srbija je jedini kandidat za članstvo u EU koji nije uveo sankcije Ruskoj Federaciji.
Deklaracijom EU potvrđuje “potpunu i nedvosmislenu opredijeljenost perspektive članstva Zapadnog Balkana u EU i poziva na ubrzanje procesa pridruživanja, na temelju vjerodostojnih reformi partnera, korektnog i rigoroznog uslovljavanja i principa vlastitih zasluga, što nam je u uzajamnom interesu”.
U tom dokumentu se naglašava i potreba za “za trajnim naporima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, povećanoj podršci za dobru upravu, ljudska prava, rodnu ravnopravnost i prava manjina”.
Deklaracija se osvrće i na dijalog Beograda i Prištine. U njenoj devetoj tački se navodi da u potpunosti podržavaju napore visokog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine, te da od obje strane očekuju “konkretan napredak ka sveobuhvatnom i legalno obavezujućem sporazumu o normalizaciji njihovih odnosa”.
“Ponovo naglašavamo naše jako očekivanje da će svi prošli sporazumi da se potpuno poštuju i sprovedu bez odlaganja. Apelujemo na obje stranke da se angažuju u konstruktivnom rješavanju njihovih sporova i da se ustegnu od jednostranog i/ili provokativnog djelovanja koje bi moglo da dovede do napetosti i nasilja, kao i do retorike koja nije pogodna za dijalog. Podsjećamo obje stranke da dijele odgovornost na osiguravanju mira i stabilnosti”, piše u dokumentu iz Tirane.
U kontekstu energetske i ekonomske krize, u Deklaraciji se navodi da Rusija ima isključivu odgovornost za to. Također, naglašava se da je novi paket EU za energetsku podršku vrijedan milijardu eura u bespovratnim sredstvima i da može da rezultira investicijama vrijednima 2,5 milijarde eura.
Također, u tom dokumentu piše i da je u okviru Ekonomskog investicionog plana, u prvoj polovini 2022. odobreno usvajanje ukupno 1,4 milijarde eura u vidu bespovratnih sredstava za investicije u sklopu Investicionog okvira za Zapadni Balkan, namijenjenih finansiranju 28 vodeća projekta investiranja ukupne vrijednosti od 4,5 milijarde eura.
“Novi paket od 400 miliona eura bespovratnih sredstava u vrijednosti od 1,2 milijarde eura za finansiranje 12 investicionih projekata upravo je odobren, dok usvojeni projekti ulaze u fazu implementacije”, dodaje se u Deklaraciji.
