Srpska diplomatija ponovo se našla u “nebranom grožđu”, pa je umjesto karte ćutanja, odnosno uzdržanosti, glasala za prijem Palestine u Unesko. Narodna “ćutanje je zlato” očigledno nije primjenjiva u Ministarstvu inostranih poslova (MIP), koje je u samo godinu dana napravilo nekoliko gafova. Poslije ispada sa Nobelovom nagradom i prepucavanja sa Jadrankom Kosor, Ministarstvo je riješilo da odigra na kartu simpatije arapskog svijeta kako bi se spriječila dalja priznanja Kosova.
Druga strana ove diplomatske igre su nezadovoljstvo SAD, ali i Izraela, koji takođe nije priznao Kosovo i ima značajnu ulogu u međunarodnim odnosima. Da Amerika ne cjeni srbijanski stav oko Palestine, postalo je jasno onog trenutka kad je njihov diplomata Filip Riker zahvalio srpskom članu predsjedništva BiH Nebojši Radmanoviću što je njegov glas spriječio BiH da glasa za prijem Palestine. Time su se Srbi kao narod podijelili na dva dijela, a lokalni političari našli su se u novom procjepu između Istoka i Zapada.
Palestina i podjele među Srbima
Ovom prilikom za BUKA portal Jelena Milić, politička analitičarka i član Foruma za međunarodne odnose evropskog pokreta u Srbiji, izjavila je: ,,Poznato je od ranije a ovo je samo kulminacija, da BiH nije u mogućnosti voditi konzistentnu planiranu spoljnu politiku. Sa druge strane, zanimljivo je kako predsjednik GS UN Vuk Jeremić tvrdi da slučaj Palestina neće imati posljedice na slučaj Kosova u UN. Smatram da Jeremić uporno pogrešno tumači rezuoluciju 1244 na šta je više puta ukazivao i pokojni Vojin Dimitrijević, a što je potvrdio i Stalni sud pravde odlukom da je UDI Kosova u skaldu sa međuanrodnim pravom. Nadalje, sam Jeremić je dijalog Srbije i Kosova, izmijestio iz okvira UN poslije odluke UN suda dakle SSP.
Sve u svemi, kraj tog pregovaračkog procesa će vjerovatno biti neki model dvije njemačke, što će olakšati ulazak Kosova u UN možda čak ne samo kao države posmatrača.”
Politički analitičar Miloš Šolaja iz Banjaluke, za BUKU je rekao: “U Srbiji je bila dilema, da li principijelno priznati Palestinu, jer se sutra i Kosovo može pojaviti sa istim zahtjevom. Sa druge strane BiH, je upravo zbog toga, što principijelno ne podržava prizanje Kosovo, jer se zna da to neće dozvoliti RS, bila je neutralna. Na kraju krajeva, zna se da BiH i nije imala usaglašen stav. Principijelno, postojao je stav da se BiH, drži okvirnih sugestija koje je nametnula EU. Mada, se u nekom daljem raspletu, može očekivati neko prizanje Palestine, ali očigledno, to sad nije interes BiH niti RS.”
Srbija – Nesvrstani snovi
Analitičar Dejan Vuk Stanković za S media portal kaže da je glasanjem u Unesku Srbija željela da se afirmiše kao prijatelj arapskog svijeta.
-Glasanje ima veliku reakciju u arapskom svijetu – objašnjava Stanković.
– Sa druge strane, to glasanje pokreće pitanje odnosa sa Izraelom, jer oni nisu priznali nezavisnost i uvijek su pouzdani kad je to u pitanju. Zapadne zemlje takođe podržavaju Izrael, pa to onda dođe kao još jedan minus u diplomatskim krugovima na zapadu. Ne bi trebalo praviti paralele između Kosova i Palestine, ali je činjenica da pojedine zemlje neće dobro gledati na našu odluku. Ona su uklapa u seriju gafova koji su i ranije pravljeni. Naše diplomate nikako da shvate da se problem Kosova ne može riješiti na globalnom, već na regionalnom nivou.
Istorija odnosa
Srbija i Palestina imaju prijateljske odnose koji datiraju iz vremena SFRJ. Naime, Josip Broz Tito snažno je podržavao palestinskog lidera Jasera Arafata i PLO. Nakon šestodnevnog rata 1967, Jugoslavija je prekinula sve diplomatske veze sa Izraelom, a Palestinu je zvanično priznala 1988. Srbija je ponovo uspostavila odnose sa Izraelom 1991. i od tada pokušava da balansira između dvije strane. I Palestina i Izrael ne priznaju nezavisnost Kosova.
Analitičar smatra da SAD i Izrael nisu uputili zvaničan protest, ali da je potez pribilježen u „dokument zvani Srbija“ koji već ima dosta minusa.
-Naše diplomate su sigurno željele da pokažu određeno inaćenje Americi. Time se pokazuje da dolazi do promjene političke orijentacije, da se Srbija odvaja od zapada i da traži drugi međunarodni faktor – ocjenjuje Stanković.
O glasanju se ćuti
Profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić za S media portal kaže da neće doći do zaoštravanja odnosa sa Izraelom, ali dodaje:
-Čudno je to što je svuda objavljena odluka da je Palestina primljena u Unesko, ali da se tek ponegdje može pročitati kako je Srbija glasala. Očigledno je da ova odluka nije trebalo da bude eksponirana, kako se ne bi stvarale nove podjele u javnosti. Jasno je da je Srbija glasanjem željela da obezbijedi podršku arapskog svijeta i da u tom dijelu međunarodne zajednice ima podršku po pitanju Kosova.
Abas: Rodni list Palestine:
“Nismo ovdje došli tražiti delegitimaciju države utemeljene prije puno godina, a to je Izrael; radije, došli smo potvrditi legitimitet države koja sada mora postići svoju nezavisnost a to je Palestina”, poručio je predsjednik Abbas.
“Glavna skupština danas je pozvana izdati rodni list stvarnosti države Palestine”, rekao je Abbas.
“Nećemo prihvatiti ništa manje od nezavisnosti države Palestine, s Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom, na cijelom palestinskom teritoriju okupiranom 1967., kako bismo živjeli u miru i sigurnosti pored države Izrael”, nastavio je palestinski predsjednik, dodavši kako će inzistirati na pravu prognanih Palestinaca na povratak u Izrael, u skladu s Rezolucijom 194 Glavne skupštine UN.
Levi : Prijem Palestine je greška
Ambasador Izraela u Srbiji Jozef Levi ocijenio je u izjavi za S media portal da je prijem Palestine u Unesko – tragična greška:
-To je tragičan dan i za Unesko i za mirovne pregovore. Jedini način da se dođe do državnosti je dijalog sa susjedima, a oni su nagrađeni za to što su zaobišli taj put. Državnost se ne ostvaruje obraćanjem međunarodnoj zajednici. To se radi uspostavljanjem mira sa susjedima. Arapski blok ima veliku većinu u automatskom smislu, pa mogu da proguraju svaku rezoluciju i u Generalnoj skupštini UN i Unesku. Od 193 zemlje između 100 i 130 tradicionalno glasa protiv Izraela. To je loše za nas, ali svijet ne možemo promijeniti. Palestinci znaju da im je lakše da idu u UN i dobiju sve što žele, umjesto da razgovaraju sa susjedima. Mi nismo protiv njihove države, ali moraju da pričaju sa nama – kategoričan je Levi.
On ističe da su zemlje koje su glasale „za“ – napravile grešku.
-Trebalo je da glasaju protiv. Pravi način da se promoviše mirovni proces je da strane dovedu za sto i da dođe do pregovora – objašnjava ambasador Izraela u Srbiji.
Rezultati glasanja
Protiv -14: Australija, SAD, Kanada, Njemačka, Holandija, Švedska…
Uzdržani-52: BiH, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Italija, Crna Gora, Poljska, Makedonija, Švajcarska…
Za-107: Kina, Rusija, Francuska, Srbija, Slovenija, Zimbabve, Venecuela, Iran…
BUKA, Smedia