U ovom slučaju banke su te koje propisuju pod kojim uslovima se vraća
dospeli dug, a ne agencije i firme koje se bave otkupom i naplatom
potraživanja.
“Jedno je kad smo posrednik između banke i klijenta,
a drugo je kad otkupljujemo potraživanja”, kaže Irina Lada, direktor
firme EOS matriks, koja posluje u 27 zemalja.
“Naši
klijenti su preduzeća, telekomunikacione kompanije, banke, lizing kuće,
dok se kao dužnici javljaju i građani i pravna lica. Od decembra prošle
godine, ne otkupljujemo dugove građana, već smo samo posrednik koji radi
u ime naših klijenata. Ali još uvek smo vlasnici potraživanja od građana koja smo otkupili pre ovog zakona“, navodi ona.
|
To, praktično, znači da dužnici koji uveliko kasne s namirivanjem svojih rata ili računa za, na primer, mobilni telefon, ne treba da budu iznenađeni pozivom, pismom, mejlom ili SMS-om iz firme poput ove, koje se bave otkupom i naplatom potraživanja.
“Ekonomska
kriza nije nam donela više zarade, jer je u sadašnjim uslovima teško
naplatiti dugovanja. Veliko je pitanje koliko su kompanije uopšte u
mogućnosti da plate dugove i pored svih opcija koje im se ponude”, kaže Lada.
Samo ova kompanija u Srbiji ima 140 klijenata od kojih je otkupila ili u čije ime naplaćuje potraživanja. “Mi imamo 80.000 dužnika, i od njih potražujemo oko 40 miliona evra. To su dugovi koje smo mi otkupili i čiji smo mi vlasnici”, objašnjava ona.
U Srbiji je prošle godine oko 17 odsto dugogodišnjih dužnika izmirilo u
potpunosti svoje obaveze, uprkos ekonomskoj krizi, a više od 42 odsto
je počelo izmirivanje dugova.
“Građani Srbije u proseku duguju 2,2 prosečne plate,
što je manje od zemalja u regionu, poput Hrvatske gde je prosečni dug
5,5 plata ili Slovenije gde se po stanovniku u proseku duguje četiri
zarade, što pokazuje da građani Srbije ne ulaze lako u kreditne obaveze“, kaže Irina Lada.
Prema sataistikama Eos matriksa, u proseku 70 odsto dužnika koji duguju
manje od tri meseca spremno je na saradnju sa kompanijama koje
naplaćuju potraživanja ili posreduju u naplati, navela je ona i dodala
da je na saradnju za izmirenje duga van suda spremno samo 25 odsto
dužnika koji nisu izmirili svoje obaveze duže od tri meseca.