Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković u oktobru prošle godine izjavio je povodm aktivnosti na Trgovskoj gori kako je odlučeno da postojeći sistem ostane na snazi do 2028. godine čime na neki način relaksiramo ovu temu u bh. javnosti. Međutim ispostavilo se da ta izjava nije baš tačna, i da smo daleko od relaksacije odnosa.
Naime kako tvrdi ekološki aktivista Mario Crnković za BUKU Plenkovićeva izjava je bacanje prašine u oči.
“Ništa nije relaksirano, naprotiv. Svega četiri mjeseca kasnije osvanuo je zvanični dokument Hrvatske u kom jasno daju do znanja da nastavljaju u skladu sa prijašnjim planovima. Rijeka Una i BH granica je i dalje meta namjere da se tu grani nuklearni objekat. Tokom 2024. godine planiraju studiju uticaja na životnu sredinu, nakon toga pribavljanje dozvola. Tokom perioda 2026 – 2027. godine planiraju realizaciju projekta finansiranog od strane IAEA koji je direktno vezan za Trgovsku goru, dok su kraj 2028. godine planirali kao krajnji rok za preuzimanje radioaktivnih otpada iz Krškog” kaže Mario Crnković za BUKU.
Dodaje da Studija uticaja na životnu sredinu koja će biti objavljena tokom 2024. godine predstavlja najznačajniji dokument u čitavom slučaju.
“To je trenutak kada obe zemlje trebaju staviti svoje argumente na stol. To će biti prelomna tačka za čitav slučaj, jer ukoliko tada ne budemo spremni argumentovati negativne uticaje koje imamo i možemo imati, to će značajno otežati pred međunarodnim sudovima. Bosna i Hercegovina mora podići nivo aktivnosti po pitanju slučaja Trgovska gora, jer radioaktivnim i drugim opasnim otpadima nije mjesto nadomak rijeke Une. Odbrana od izgradnje nuklearnog objekta uz rijeku Unu nije nešto što smiju zasjeniti dnevne politike, međustranačka i međunacionalna prepucavanja.” ističe naš sagovornik.
Podsjetimo, 2. oktobra prošle godine održan je sastanak Međudržavne komisije ( Slovenije i Hrvatske) o praćenju implementacije Ugovora između Vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško.
Međudržavna komisija zadužila je ARAO i Fond za finansiranje razgradnje i skladištenja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u NE Krško da izvrše sve potrebne radnje kako bi se osiguralo funkcionisanje odlagališta Vrbina na slovenačkoj, te skladišta na Čerkezovcu na hrvatskoj strani, kako bi se 2028. godine započelo s prikupljanjem nisko i srednje radioaktivnog otpada.