Slovenski seljaci traže ukidanje nacionalne kvote u EU

Šećeranu u Ormožu, jedinu u zemlji, Slovenija je zatvorila 2006.
godine, u okviru reforme europskog tržišta šećera. Tako je izgubila i
kvotu za proizvodnju 80.000 tona šećera godišnje koja joj je bila
zajamčena nakon ulaska u EU 2004. godine, 200 radnih mjesta u šećerani, te poljoprivrednu proizvodnju koja je profitabilnija od
žitarica i uljane repice na koju su se u međuvremenu preorijentirali
bivši proizvođači uljane repice.

Njihova udruga sada od vlade traži da u EU-u lobira za ukidanje
kvota za proizvodnju šećera, što je mogućnost koja bi se otvorila
mogućim promjenama na području zajedničke europske poljoprivredne
politike od 2015. godine, te izradu studije o mogućnosti ponovnog
pokretanja proizvodnje šećera koji se sada uvozi iz Hrvatske, Austrije i
Mađarske.

Udruga bivših proizvođača šećerne repe tvrdi kako se pokazalo da je
odluka o zatvaranju šećerane bila pogrešna. Cijene šećera na svjetskom
tržištu u međuvremenu su znatno porasle. Uz to, tvrde u udruzi, najveći
dio europske nadoknade od 35 miliona eura za zatvaranje šećerane nisu
dobili seljaci za preorijentaciju na druge poljoprivredne kulture nego
strani vlasnici šećerane.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Nju je naime nekoliko godina prije zatvaranja kupio nizozemski
koncern Cosun, jedan od većih europskih proizvođača šećera. U okviru
nastojanja da sama proizvede što više hrane za vlastite potrebe,
Slovenija bi ponovo trebala pokrenuti tu proizvodnju ako ne želi ovisiti
o cijenama koje na europskom tržištu diktiraju Francuska, Njemačka,
Poljska, Velika Britanija, Nizozemska i Belgija koje proizvedu 70 posto
europskog šećera, tvrdi udruga.

Dodaju kako je najveći dio od stotinjak šećerana koje su zadnjih
godina u EU-u zatvorene bio na području novih članica.

Član inicijativne
skupine za ponovnu proizvodnju šećera u Sloveniji Slavko Trstenjak
izjavio je da se na ponovno otvaranje svojih šećerana odlučuje i Irska,
te da bi prihvatljiv model investicije bio takav pri kojemu bi za obnovu
šećerane 30 posto doprinosili seljaci budućim prihodom od šećerne repe,
dok bi se ostatak dobio od zainteresiranih investitora.

NAJNOVIJE

PODCAST: 30 godina mira u BiH

Ostalo iz kategorije

Najčitanije