U Sloveniji, postoji potražnja za radnom snagom u pojedinim sektorima, uprkos hlađenju privrede vezanom za automobilsku industriju. Kako nema dovoljno zaunteresovanog kvalifikovanog kadra, poslodavci se snalaze zapošljavanjem strane radne snage.
U 2019. godini u Sloveniji je radilo 80.000 stranaca, a sada ih na tržištu radi 150.000. To predstavlja oko 16 odsto radno sposobnog stanovništva.
U bliskoj budućnosti vjerovatno će se potražnja za strancima malo smiriti, ali ipak, kako se broj stranih radnika povećava, moraće da se nosi sa sve više izazova.
“Sa sličnim problemima bore se i zemlje koje su dosad bile izvoznice radnika kao što su Poljska, Rumunija, Bugarska i Slovenija. Strani radnici ne znaju jezik, nemaju želju da ga uče, ne poznaju radno zakonodavstvo, a državne službe nisu adekvatno pripremljene”, napominje u istraživanju profesorka Fakulteta za upravu Valentina Franca, piše Seebiz.
Ona je dodala da struktura, zakonodavstvo, društvo, sistem, škole i vrtići u zemlji nisu tome prilagođeni, a da sve te zemlje imaju slične izazove.
U Sloveniji stranci uglavnom rade kao pomoćni radnici u ugostiteljstvu, trgovinama, skladištima, nabrojao je Simon Urbanč sa portala mojedelo.com.
“Jezik je velika barijera, tako da to zapravo nisu frilenseri. Ne radi se čak ni o stvaranju velike dodate vrijednosti sa njima”, dodao je.
Analiza Zavoda za zapošljavanje pokazala je da radnici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i Srbije imaju bolje kvalifikacije od radnika iz Azije.
Slovenija sklapa socijalni sporazum sa Turskom. Dolazak radnika s Filipina je usporen, dijelom i zato što se i njihova zemlja bori s nedostatkom zdravstvenih radnika.