Slovenija bi novu Vladu nakon parlamentarnih izbora održanih 24.
aprila mogla dobiti već u junu, pokazuje analiza Anadolu Agency.
Predsjednik Slobodarskog pokreta (Pokret Svoboda) kao relativni
pobjednik parlamentarnih izbora u Sloveniji Robert Golob potvrdio je da
je ključni cilj formiranje vlade što prije, možda čak u rekordnom roku
od 34 dana.
Državna izborna komisija (DVK) Slovenije bi 3. maja
trebala objaviti konačne rezultate parlamentarnih izbora u Sloveniji, a
nakon što se obrade i glasački listići koji će pristići putem pošte i iz
diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Konstitutivnu sjednicu
novog saziva Državnog zbora (Parlamenta) slovenski predsjednik Borut
Pahor će najvjerovatnije sazvati 13. maja, nakon čega će biti pokrenute
procedure za formiranje nove vlade. Predsjednik Republike dužan je da
Državnom zboru dostavi kandidata za mandatara najkasnije u roku 30 dana
od održavanja konstitutivne sjednice.
U Državnom zboru koji broji
ukupno 90 poslaničkih mjesta bit će zastupljeno svega pet stranaka,
najmanje od osamostaljenja države 90-ih godina.
– Pregovori o vladajućoj koaliciji –
Pokret
Svoboda osvojio je 41 mandat, a u poslaničke klupe će sjediti i 27
zastupnika SDS-a, osam članova NSi-ja, sedam SD-a i pet poslanika
Ljevice. Osim njih, po jedan mandat zagarantiran je talijanskoj i
mađarskoj nacionalnoj manjini.
Za formiranje nove vlade Pokretu
Svoboda potrebno je 46 poslanika, što znači da im nedostaje potpora bar
jednog koalicionog partnera, SD-a ili Ljevice ili, pak, oba.
Pregovori
o formiranju nove vlade Slovenije već se uveliko planiraju. Prvi
neformalni razgovori o koaliciji vode se između predstavnika tri
potencijalna koaliciona partnera, a formalno koalicioni pregovori počeće
iduće sedmice.
Predsjednik Pokreta Svoboda Robert Golob je
najavio razgovore sa strankama lijevog centra. Osim SD-a i Ljevice, koji
su na nedjeljnim izborima osvojili sedam i pet mandata, u vladi želi i
predstavnike Liste Marjana Šareca (LMŠ) i Stranke Alenke Bratušek (SAB),
koji nisu prešli izborni prag za ulazak u parlament.
Činjenica
da Pokret Svoboda uvodi novu praksu formiranja vlasti i da Golob želi
da u koalicione pregovore uključi stranke koje nisu ušle u parlament,
LMŠ i SAB, te da članove ovih stranaka uključi u vladin tim najviše je
iznenadilo slovensku javnost.
Prije početka koalicionih pregovora,
Ljevica mora razjasniti ima li Izvršni odbor na čelu sa Lukom Mescem i
dalje povjerenje članstva i mandat Savjeta stranke za koalicione
pregovore zbog lošeg izbornog rezultata. Koordinator Ljevice i
predsjednik Svobodskog pokreta već su razgovarali, a Golob se ne libi da
odluku stranke sačeka koalicionim pregovorima, poručuju iz Ljevice.
Predsjednik Slobodarskog pokreta uvjeren je da unutrašnji stavovi
stranaka neće biti prepreka brzom formiranju vlasti. On je uoči izbora
objasnio da koalicija ne mora odmah da bude široka – pa bi u prvoj fazi
mogao da formira vladu samo sa još jednom parlamentarnom strankom.
Golob
je rekao da će s potencijalnim partnerima razgovarati o novonastaloj
situaciji i “pronaći timove koji su najprikladniji za izazove”. Golob
kaže da razumije i unutrašnju dinamiku Ljevice i smatra da to neće
negativno uticati na brzinu formiranja vlasti. (Izvršni komitet Ljevice
ponudio je ostavku i pokrenuo internu raspravu u stranci, koja se mora
završiti prije stvarnih koalicionih pregovora).
Slovenska
demokratska stranka (SDS) odlazećeg premijera Janeza Janše i Nova
Slovenija (NSi) dosadašnjeg ministra odbrane Slovenije Mateja Tonina su
na spisku onih sa kojima Golob ne namjerava da se sastaje i pregovara.
Razgovori
sa potencijalnim koalicionim partnerima biće prvenstveno usmjereni na
određivanje vremenskog okvira za pregovore o sadržaju koalicionog
sporazuma. Kadrovska pitanja obično dolaze na kraju pregovora, ali Golob
je već jasno dao do znanja da će njegova stranka Gibanje Svoboda
insistirati na Ministarstvu finansija, Ministarstvu zdravlja i
zajedničkom Ministarstvu infrastrukture, životne sredine i prostornog
planiranja.
Predsjednica SD-a Tanja Fajon također je izrazila
želju da pregovori počnu što prije, jer je Sloveniji potrebna stabilna i
jaka vlada. Objavila je da će SD biti “ozbiljan faktor stabilnosti” u
novoj vladi. Međutim, ona je indirektno potvrdila da je zainteresovana
za Ministarstvo vanjskih poslova zbog svog iskustva u spoljnoj politici.
Socijaldemokrate
i Ljevica, koje su na nedjeljnim izborima osvojile sedam, odnosno pet
mandata, još šute o mogućim željama u vezi sa vođenjem resora ministara,
poručujući da je prerano i da je riječ o koalicionim pregovorima.
– Razlike i dodirne tačke –
Postoje
programske razlike između Pokreta Gibanje Svoboda, SD-a i posebno
Ljevice, ali ima mnogo više dodirnih tačaka i ako ih sprovedemo, biće
nabolje, rekao je Robert Golob.
Golob je odbacio optužbe da će
Slovenija njegovim dolaskom na vlast promijeniti pogled na rat u
Ukrajini i dodatne sankcije Rusiji kao provokacije sa digitalnih
društvenih mreža, koje ne vrijedi komentirati.
Inače, ponovio je
druga dva prioriteta, koje želi da popravi što prije nakon dolaska na
vlast. Prvo, pripremiti zakone za mogući novi talas COVID-a na jesen
kako bi društvo u to vrijeme moglo “normalno funkcionirati”. On je rekao
da prije svega treba pripremiti zdravstvo i obrazovanje. Namjerava
poduzeti “jasne mjere” prije jeseni u pogledu nadolazećeg problema oko
stanja hrane i energije.
Predsjednica SD-a Tanja Fajon koja je
zastupnica u Evropskom parlamentu najavila je da se “vraća u Sloveniju”.
Fajon je rekla da želi radikalne promjene u vanjskoj politici. Želi da
“vrati” Sloveniju u jezgro zemalja Evrope i distancira se od zemalja
poput Mađarske i Poljske. Ljuti je što je Slovenija “prekinula odnose s
Kinom”, svađajući se oko posljednjih američkih predsjedničkih izbora.
Takođe najavljuje “snažnu politiku” u odnosu na susjede.
Inače,
budući premijer Robert Golob rođen je 23. januara 1967. godine u
Šempetru pri Gorici. Studirao je na Elektrotehničkom fakultetu, gdje je i
diplomirao 1989. godine. Magistrirao je tri godine kasnije, a
doktorirao 1994. Od 17. maja 1999. do 19. juna 2000. bio je državni
sekretar Republike Slovenije u Ministarstvu za ekonomske poslove
Republike Slovenije. Godine 2006. postao je predsjednik Upravnog odbora
GEN-I i ostao na toj funkciji do 2022. Godine 2011. postao je
potpredsjednik stranke Pozitivna Slovenija Zorana Jankovića, a kasnije i
potpredsjednik stranke Savez Alenka Bratušek.
Od 24. januara,
nakon višemjesečne najave ulaska u politiku, najavio je kandidaturu za
predsjednika stranke Z.DEJ. Na kongresu je preimenovao i stranku koja se
od tada zove Slobodarski pokret. On se 1. februara 2022. godine na
zajedničkom sastanku sastao sa strankama Koalicije Ustavnog luka.
Golobova stranka ubrzo je zauzela prvo mjesto u istraživanjima javnog
mnijenja kao mogući izborni pobjednik.