David Sopta, kao predsjednik Uprave Jadrolinije, kao i sama kompanija, ali i komandant ‘Lastova‘ po komandnoj odgovornosti, odgovorni su za propuste koji su rezultirali tragičnom nesrećom trajekta ‘Lastovo‘ 11. avgusta prošle godine u trajektnoj luci u Malom Lošinju, zaključak je izvještaja o provedenoj istrazi pomorskih prekršaja koji je juče objavilo Ministarstvo mora, saobraćaja i infrastrukture Hrvatske.
Portal Telegram danas piše da čelni ljudi nacionalne brodarske kompanije, suprotno rezultatima izvještaja, svoju krivicu u cijelom slučaju ne vide, već krivicu svaljuju na kapetana i posadu te ih u dokumentu nazivaju i neznalicama.
Uprava Jadrolinije odbila je sve navode iz nacrta završnog izvještaja koji im je ranije dostavila Agencija za istraživanje nesreća u vazdušnom, pomorskom i željezničkom saobraćaju (AIN), a na koje se u zakonskom roku izjasnila. Taj dokument koji je u sklopu istrage Agencije izradio menadžment nacionalnog brodara šokirao je sadržajem i tonom Telegramove izvore, budući da Uprava Jadrolinije ni u jednom trenutku ne uočava niti priznaje vlastite bezbjednosne propuste koje je identifikovala istraga Agencije u nacrtu istrage pomorske nesreće iz avgusta prošle godine.
Uprava nacionalnog brodara, tvrde osobe bliske krugovima koji su imali priliku učestvovati u pripremi Jadrolinijinog mišljenja, za nesreću krivi isključivo komandanta i članove posade. Navode da je ljudski faktor bio ključan te da je taj element Agencija podcijenila.
Glavni krivac velika pomorske nesreće po mišljenju Uprave Jadrolinije je ‘neracionalni postupak zapovjednika koji je isključio hidraulički sistem i krenuo prema pramcu‘. Odgovornost vide i u postupcima vođe palube, koji je zanemario komandu kapetana da se rampa osigura klinovima i koji nije kormilarima naložio da osiguraju klinovima podignutu rampu, piše Telegram.
Upiru prstom i na, po njihovim riječima, ‘samovolju‘ nekih članova posade da se pozicioniraju ispod rampe, ističući da se ispod rampe okupio veliki broj članova posade, čak šestorica, iako taj zadatak zahtijeva najviše dvojicu članova posade. Ukratko, Uprava Jadrolinije, kojoj je na čelu David Sopta, sugeriše da su stradali pomorci sami krivi za nesreću, a najveći teret svaljuju na leđa kapetana.
Uprava u svom izjašnjenju navodi da su članovi posade stali ispod rampe, a da nisu dobili potvrdu da je rampa osigurana. Ističu da takav ‘propust ne bi smio učiniti ni najniže školovani pomorac. Svojim postupanjem, koje se pokazalo fatalnim, prekršili su osnovna pravila bezbjednosti na brodu, o kojima svaki pomorac uči već u srednjoj pomorskoj školi‘.
Upravo taj dio mišljenja Uprave Jadrolinije o vlastitim pomorcima, u kojem na svojevrstan način relativizuju tragediju, skandalizovao je Telegramovog sagovornika, koji je imao uvid u pripremljene materijale.
U nesreći pri padu iskrcajne rampe 11. avgusta 2024. na Malom Lošinju smrtno su stradali Boško Kostović, vođa stroja, kormilar Denis Šarić i kormilar Marko Topić, a teško je povrijeđen prvi oficir palube Davor Zagorac.
Uprava sumnja u vjerodostojnost iskaza
David Sopta i Uprava Jadrolinije sumnjaju i u vjerodostojnost iskaza svjedoka, te se pitaju jesu li autori izvještaja Agencije uzeli u obzir odnos pojedinih ispitanih, poput ‘svijesti o mogućem doprinosu nesreći‘. Drže da se iskazi svjedoka i učesnika nesreće trebaju ocjenjivati kroz ‘prizmu njihove životnosti, odnosno podudarnosti sa zdravorazumskim pravilima‘.
Smatraju da je Agencija u svom nalazu podcijenila ljudsku grešku.
Iako je moguće da su neke ljudske greške posljedica manjkavosti sistema, neke su toliko eklatantne da ih ni najsavršeniji sistem ne bi mogao spriječiti, navodi Uprava u mišljenju.
U svom izjašnjenju spornim ističu navode Agencije o nedostatku pisanih operativnih uputa za podizanje i spuštanje rampe, te odgovaraju da je ‘potpuno nevjerovatno da kapetan s tolikim obrazovanjem, stažom i višestrukom familijarizacijom na tom brodu ne razumije kako funkcioniše rampa i hidraulički sistem‘.
Uprava smatra da nije problematično što je postupak nedokumentovan i nepisan, već da je dovoljno da je postupak podizanja i spuštanja rampe učestao. Dakle, po njima posada, sa ili bez pisanih uputstava, treba znati šta treba činiti. To što na brodu iz 1969. nije bilo pisanih uputstava nije nikakav kontributivni faktor nesreće, rezolutna je Uprava.