O planu proširenja „Beograda na vodi“ razgovaralo se danas na drugoj online sjednici koju je organizovala Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije. Online sjednici prethodio je protest aktivista grupe „Beograd ostaje“ ispred zgrade ustanove u kojoj, kako kažu aktivisti, nije bilo nikog.
Stručna javnost zahtijevala je da se izmijeni pravilnik koji omogućava online sjednice i da se dozvoli građanima da diskutuju i o primjedbama koje sami nisu uputili, na što se Agencija oglušila. Plan širenja Beograda na vodi ipak nije usvojen ovog puta, ali brojne druge neregularnosti u širenju tog projekta ostaju na radaru aktivista, stručne javnosti i studenata u blokadi.
Pokušaji da se izuzetna graditeljska i arhitektonska ostvarenja sruše ili promijene do neprepoznatljivosti jedna je od glavnih vizija neimara „Beograda na vodi“, u čemu svesrdnu podršku daje aktuelna vlast u gradu i državi. Najnoviji planovi širenja Beograda na vodi mobilizovali su građane i aktiviste da spriječe planove vlasti i investitora, kaže naša sagovornica, Valentina Moravčević iz Inicijative Ansambl Generalštab.
„Problem počinje 2009. godine kada je celokupni kompleks Beogradskog sajma, proglašen za kulturno dobro a odluka objavljena u Službenom glasniku 20. januara. Zatim, 22. januara u Službenom glasniku se objavljuje odluka kako se ta odluka povlači, što je kršenje zakona o zaštiti kulturnog naslednja. Odluka je skinuta isto kao i odluka za Generalštab – potpuno protivustavno. U tom trenutku stručna zajednica nije uspela da se usprotivi tome pa je to prošlo ispod radara. Zatim, 6. marta. u Službenom glasniku je objavljena odluka da je samo Hala 1 zaštićena kao kulturno dobro Republike Srbije. Apsurdno je što se u tom tekstu za poglašenje Hale 1 navodi da su njene vrednosti to što je ona urbanistička celina. Dakle, oni su isti tekst kojim je zaštićen celokopni kompleks prekopirali u tekst obrazloženja zaštite Hale 1 i nisu se mi pomučili da počitaju teksti, da napišu novi. U prilog tome govori i to da se imena arhitekata koji su projektovali Halu 2 i Halu 3 navode u odluci o zaštiti Hale 1“ – kaže Moravčević.
Na današnjoj online sjednici javnost je obaviještena da će nadležni republički i gradski zavodi za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa ponovo krenuti u izradu studije procjene zaštite nasljeđa kojom će biti obuhvaćene „Hala 2“ i „Hala 3“, ali ne i Hala 4 koja je takođe dio kompleksa, kaže naša sagovornica.
„Po planu širenja Beograda na vodi nije predviđeno rušenje samo Beogradskog sajma, već nakon Beogradskog sajma je predviđeno da se pređe na Staru šećeranu koja je industrijsko-kulturno nasleđe Beograda, prva industrijska fabrika u Beogradu. Izuzetno značajan prostor za kulturu i istoriju našeg grada. Nakon toga, planirano je da se obuhvati i jedan deo Senjaka, koji je takođe pod zaštitom kao kulturno-istorijska celina. Celokopni taj kompleks, Stara šećerana i taj deo Senjaka, predstavlja kulturno-istorijsku celinu, koju oni takođe planiraju da zauzmu u planu širenja Beograda na vodi. Zatim, sa druge strane reke, po tom javno dostupnom planu širenja, predviđeno je da Beograd na vodi dođe i do hotela Moskve. O tome svedoče i radovi koji su počeli na Skadarliji i na Marini Dorćol. Oni su sada otpočeli i pripremne radove na različitim područjima grada s ciljem da Beograd na vodi proguta ceo Beograd. Projekat se širi abnormalno zahvaljujući ugovoru koji investitor ima sa državom koja mu dozvoljava da izvodi projekat bez ograničenja“ – kaže Moravčević.
Naša sagovornica opominje da su Sajam i Generalštab dospjeli na listu najugroženijih kulturnih dobara Evrope od strane ICOMOS-a, Međunarodnog savjeta za spomenike i spomeničke cjeline.
Plan izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebne namjene “Beograd na vodi” nije još uvijek usvojen, uprkos tome pripremni radovi su već počeli na parceli do Beogradskog sajma. Dok vlasti tvrde da su radovi na parceli uz Sajam samo pripremni radovi za čišćenje korita rijeka, studenti Fakulteta primenjenih umetnosti i Ansambl Generalštab predali su 29. jula prijavu Republičkoj građevinskoj inspekciji.
„Nepostavljanje građevinske table na gradilištu bio je za nas dovoljan dokaz da kao prolaznici, kao građani ili kao stručna javnost ne možemo da znamo šta se gradi na toj parceli, ko je izvođač radova, za koga se gradi. To je nešto što po zakonu svako gradilište mora da ima. Kad smo imali prvi protest, kada je priveden arhitekta Miljan Salata, studentarhitekture, uprava Sajma je demantovala naše tvrdnje da je otpočela taj proces tvrdeći da samo čiste pribobalje Save. No, to po našem mišljenju nije istina i sada čekamo odgovor inspekcije koja ima rok od trideset dana da dostavi nalaz i mišljenje. Ukoliko nam ne odgovore, pokrećemo sudski postupak“ – kaže Moravčević.
Više od 350 članova stručne javnosti tražilo je u maju prošle godine da se utvrde mjere zaštite Beogradskog sajma i da se Generalštab i zgrada Ministarstva odbrane restaurira i sanira u skladu sa već utvrđenim mjerama zaštite kulturnih dobara. Oni su upozorili da mjere propisuju vraćanje u prvobitno stanje i očuvanje upravno administrativne namjene te donijeli Deklaraciju o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba.