Genocidni element mogao bi postati sve češći u budućim ratovima, upozorio je hrvatsko-irski sociolog rata, nasilja i nacionalizma Siniša Malešević u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koju možete gledati na ovoj poveznici.
Malešević je sociologiju diplomirao u Zagrebu, a danas predaje na University Collegeu u Dublinu. Istaknuti je teoretičar nacije i nacionalizma te autor brojnih knjiga o nacionalizmu, ratovima i nasilju koje su prevedene na četrnaest jezika. U informativnom razgovoru analizirao je suvremene ratove, utjecaj rusko-ukrajinskog sukoba na Europu i rast desnice u svijetu, ali i situaciju u regiji, poput vala prosvjeda u Srbiji te plime proustaške desnice u Hrvatskoj poslije koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu.
Malešević strahuje da bi nasilje Izraela u Gazi moglo postati “indikator kako bi ratovi mogli izgledati u budućnosti”, u jednodimenzionalnim situacijama apsolutne premoći jedne strane. Rat Rusije protiv Ukrajine “vrlo je opasan za Europu”, između ostalog i zato što je “generirao stalnu militarizaciju društava”, a naoružavanje “mijenja društvenu strukturu i stvara društvo militarističkih vrijednosti koje je vrlo teško demilitarizirati”.
Analizirao je prosvjede veteranskih udruga protiv festivala u Benkovcu i Šibeniku rekavši kako nije hrvatska specifičnost da ratni veterani koriste svoj “simbolički kapital”, ali da u Hrvatskoj njihove udruge to čine “za dnevnu politiku”. No Maleševićevo znanstveno iskustvo kaže kako veterani, koji su izravno sudjelovali u borbama, “imaju drugačiji politički stav i ne vole službene veteranske organizacije jer ih smatraju političkim organizacijama koje se ne bave veteranima nego podržavaju određene političke opcije”.
Većina veterana Hrvatske vojske i Republike Srpske koji su sudjelovali u borbama pate od “osjećaja alijenacije i prevarenosti”. “Oni znaju da je rat pakao. Nikome ga ne žele, i ne žele kapitalizirati svoje iskustvo. Ne žele biti članovi veteranskih organizacija, a nekad im se i gade formacije veterana koje eksploatiraju tu poziciju”, kazao je Malešević, naglašavajući kako je “važno da je mnogo pravih veterana koji imaju iskustvo rata stalo protiv prosvjeda i reklo da ne zastupaju te duboko antidemokratske stavove, jer su se borili za slobodnu i demokratsku republiku”.
Malešević smatra kako je koncert Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu “bio više od trivijalnog nacionalizma” kakav se izražava u sportu ili svakodnevici. To je jasan politički projekt i više od glazbenog događaja, s nacionalističkim nabojem kao nesumnjivo jednim od glavnih motiva”. Apsurdno je, kaže, da se u Hrvatskoj izvikuje ustaški pozdrav. “Da nije bilo partizana ova država sigurno ne bi postojala, ali u posljednjih trideset godina sve se radilo da se lijevi dio povijesti potpuno delegitimizira. Većina mladih o tome ne zna ništa, a za to su odgovorne sve vlasti od 1990. do danas.”
Nema ni racionalnog objašnjenja za stalne napade na Jugoslaviju, državu koja je “povijesna činjenica kao Austrougarska ili Rimsko carstvo”. Jugoslavija se koristi, kaže Malešević, kao strašilo za djecu, dok istodobno “puno ljudi ne zna ništa o antifašističkoj borbi u kojoj je Hrvatska napravila važne stvari i za Europu, koncentrirajući njemačke snage koje su mogle ratovati na ruskom frontu. Partizanski pokret bio je ključan ne samo za oslobođenje ove regije nego i okončanje rata koji se mogao produžiti još godinu, dvije ili tri. Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj se ljudi srame onoga čime bi se trebali ponositi”, kazao je Malešević.
Slaže se da režim u Srbiji postaje sve nasilniji u pokušaju da suzbije studentske prosvjede, ali ipak smatra da bi eskalacija nasilja mogla ubrzati pad režima. “Što više nasilja koristi, kraće će trajati, jer nasilje znači da režim gubi kontrolu. Što je više nasilja, manje je legitimacije”, ustvrdio je dodajući kako je studentski pokret u Srbiji zanimljiv i po tome što se pojavio naglo, odjednom, te što se uspio održati tako dugo.
Malešević je govorio i o povijesnom razvoju nacionalizma, o tome kako je socijalistička Jugoslavija stvorila ranije nepostojeću društvenu infrastrukturu za razvoj nacionalizama, o odnosu religija i nacionalizma kroz povijest, o “trivijalnome nacionalizmu” koji se reproducira u svakodnevici, te o globalnom jačanju nacionalizma posljednjih godina, uz zaključak kako “živimo u svijetu kojem nije lako preći preko nacionalizma”. “Normativno, države mogu biti socijalističke, liberalne ili islamističke, ali operativno sve one koriste nacionalizam za legitimaciju”, kazao je Siniša Malešević u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić.