Dok Naftna industrija Srbije (NIS) prolazi kroz period američkih sankcija, javnost sve glasnije postavlja pitanje: šta ovo znači za svakodnevni život građana i njihove troškove? U opticaju je više mogućih scenarija – od djelimične prodaje vlasništva Gaspromnjefta, preko stečaja, do nacionalizacije, iako vlast tvrdi da se o tome ne razgovara.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je da su ruski vlasnici uputili zahtjev američkom OFAC-u za produženje licence za rad, navodeći spremnost da „prepuste kontrolu i uticaj nad NIS-om trećem licu“. Srbija je, kako je dodala, podržala ovaj zahtjev i očekuje odgovor naredne sedmice. Ko je treća strana – nije otkrila.
OFAC je ranije produžio dozvolu za nastavak transakcija Lukoila u Srbiji do 13. decembra, dok je u Bugarskoj rok produžen do 2026. godine. Međutim, raniji pokušaji da se sankcije prema ruskim energetskim kompanijama ublaže uključivanjem treće strane nisu bili uspješni.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da „Srbija ne pregovara sa mogućim kupcima“, ističući da država ne može da nacionalizuje kompaniju u kojoj nema većinski udio. Građane je pozvao na smirenost, poručivši da neće biti nestašica goriva ni energetske krize.
I dok Beograd i Moskva pokušavaju pronaći rješenje, iz Rusije poručuju da se „veštački stvoreni problemi“ moraju prevazići zajednički. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova naglasila je da će se rješenje tražiti u okvirima međuvladinog sporazuma iz 2008. godine, prema kojem je Gasprom preuzeo većinski dio NIS-a.
Stručnjaci smatraju da postoje tri moguće opcije: da Rusi prodaju svoj udio, da ga privremeno ustupe uz mogućnost povratka, ili da odbiju prodaju – čime bi se situacija dodatno zakomplikovala. Ekonomisti ocjenjuju da bi djelimičan otkup ruskog udjela mogao zadovoljiti zahtjeve SAD i EU.
Situaciju dodatno komplikuje teška finansijska pozicija Gasproma i Gaspromnjefta, pogođenih ratom u Ukrajini, sankcijama i gubitkom evropskog tržišta. U Rusiji je već prisutna nestašica benzina, a pad prihoda ovih kompanija postaje ozbiljan.
Ipak, NIS, prema analitičarima, više ima simbolički i politički značaj nego ekonomski. Zadržavanje udjela u ovoj firmi Rusija koristi kao sredstvo očuvanja uticaja u Srbiji.
Iz NIS-a poručuju da su benzinske stanice uredno snabdjevene, iako se inostranim platnim karticama više ne može plaćati. Goriva, prema procjenama državnih zvaničnika, ima dovoljno za nekoliko mjeseci.