<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Saharska prašina ponovo stiže na Balkan: Na ovim mjestima će biti smanjen kvalitet vazduha

14. juni 2024, 3:26

Prenos saharske prašine preko Sredozemlja u Evropu nije neuobičajen, ali iako donosi impozantne prizore, može prouzrokovati zdravstvene i druge probleme.

Prema predviđanjima Kopernikusove službe za nadzor atmosfere CAMS, očekuje se da će ove nedjelje saharska prašina ponovo doći do jugoistočne Evrope i istočnog Mediterana.

Posljednja epizoda će dosegnuti vrhunac tokom današnjeg dana s povećanom koncentracijom grubih čestica, PM10, na nivou tla u jugoistočnoj Evropi i drugim dijelovima istočnog Mediterana.

Od 10. juna predviđanja CAMS-a pokazuju prenos saharske prašine u centralni i istočni Mediteran, što rezultira visokim površinskim koncentracijama PM10 u područjima poput Bugarske, Kipra ili Grčke tokom nekoliko dana s vrijednostima znatno iznad 24-satnog proseka od 50 µg/m3 koji je uspostavila Evropska unija za kvalitet vazduha.

Kvalitet vazduha u tim zemljama biće smanjen, a nebo će biti maglovito. CAMS predviđa da će dnevni maksimum PM10 dosegnuti koncentracije čak i iznad 100 µg/m3, što ukazuje na vrlo loš kvalitet vazduha.

Saharska prašina u Evropi nije novost

Ova pojava će uslijediti nakon dvije nedavne epizode koje su se dogodile između 3. i 7. juna. Prva je takođe uticala na jugoistočnu Evropu i istočni Mediteran. Druga je prešla sjeverozapadnu Afriku, stigavši do Iberijskog poluostrva, južne Francuske i sjeverne Italije.

Mark Parington, viši naučnik u Kopernikusovoj službi za nadzor atmosfere kazao je da prenos saharske prašine preko Sredozemlja u Evropu nije neuobičajen.

"Posmatranja pokazuju porast intenziteta i učestalosti ovih događaja za neke dijelove Evrope posljednjih godina, naglašavajući važnost kontinuiranog praćenja naše atmosfere kako bismo razumjeli da bi kvalitet vazduha mogao da se promjeni u odnosu na te epizode", naveo je.

Dolazak saharske prašine pomno su pratile nacionalne vlasti nekih od najpogođenijih zemalja: Bugarske, Grčke i Kipra, koje trenutno sarađuju s CAMS-om u okviru Nacionalnog programa saradnje.

Vasilis Amiridis, direktor istraživanja Nacionalne opservatorije u Atini (NOA) je izjavio: "NOA je pratila epizode prodora saharske prašine u Grčku , kako bi informisala stanovništvo o njihovoj ozbiljnosti i potencijalnom uticaju na kvalitet vazduha. Podaci CAMS-a bili su temeljni za precizno praćenje najnovijeg prenosa prašine na velike udaljenosti, pomažući nam da se pripremimo za njegove potencijalne negativne uticaje".

Elena Hristova, rukovodilac odjeljenja Nacionalnog instituta za meteorologiju i hidrologiju (NIMH) u Bugarskoj je istakla: "Kako sve više epizoda prašine u Sahari pogađa Bugarsku, tome posvećujemo posebnu pažnju. Konkretne informacije o njihovom intenzitetu i ponašanju bitne su za podizanje svijesti stanovništva o njihovim zdravstvenim implikacijama i za planiranje u ključnim sektorima kao što je proizvodnja energije".

Inače, riječ je o potpuno prirodnoj pojavi koja je karakteristična za zimske i proljećne mjesece, kao i tokom jeseni.

Kako nastaje pješčana oluja u Sahari?

Pješčane oluje nastaju kada jaki vjetrovi duvaju u suvim uslovima kroz Saharu, koja se proteže širom sjeverne Afrike.

Pustinjski pijesak se sastoji od mnogo različitih čestica, objasnio je za DW Karlos Perez Garsija Pando, stručnjak za pijesak i prašinu u Superkompjuterskom centru u Barseloni. Neke čestice su velike i teške.

Ovo su prve čestice koje pokupe jaki vjetrovi, ali one nisu te koje će vjetrovi na kraju odnijeti preko Sredozemnog mora do Evrope. Umjesto toga, kada ove veće čestice neizbježno padnu na zemlju, prilikom udara se razbiju druge grudvice pijeska, koje se onda rasprše u ultra-male čestice prašine, poručio je Garsija Pando.

Manje čestice vjetrovi nose na velike udaljenosti, baš zato što su lagane.

Da bi se ove oluje pojavile, vremenski uslovi moraju biti suvi, jer se u suprotnom čestice skupljaju i postaju preteške da bi letjele na velike udaljenosti.

Pješčane oluje će se najverovatnije pojaviti u oblastima gdje ima malo vegetacije, koja može da utiče na vjetar i uspori oluju.