Turističke agencije su i prije EES sistema imale problema sa čekanjem na prelazima za autobuse, tvrdi Seničić.
Uvođenje novog sistema evidentiranja ulazaka i izlazaka u države Evropske unije (EES) donijelo je prve ozbiljne probleme na granicama za autobuse na međunarodnim linijama. Dok u Briselu tvrde da će sistem dugoročno ubrzati kontrole, iskustva sa terena, za sada, govore suprotno – putnici čekaju satima, a vozači su očajni.
Aleksandar Seničić, direktor JUTA, rekao je da i oni primaju žalbe od putnika, ali treba znati da je ovo naša nova realnost na koju ćemo morati da se naviknemo – uz mnogo strpljenja.
“Očekujemo da kako vrijeme bude prolazilo, da će se i sami policijski službenici na graničnim prelazima obučiti dovoljno da to može da funkcioniše. Moja dilema je samo to da li će taj elektronski sistem funkcionisati kako treba sa tako velikim brojem podataka, da ne dolazi do zagušenja ili pada sistema, jer tek onda možemo biti u velikom problemu oko tih čekanja na granici”, ističe.
Seničić navodi i da bi eventualne promene mogle usljediti tek posle Nove godine, kada istekne tromjesečni rok i kada prvi izvještaji budu prosljeđeni Evropskoj komisiji.
“Savjet ljudima za naredni period jeste da se dobro raspitaju i pokušaju da saznaju u kojim terminima će se raditi po tom sistemu EES, jer on ne funkcioniše 24 sata, nego periodično 2 do 3 sata, odnosno u novembru treba očekivati da bude 2 sata prije podne i 2 sata po podne i gledati da se eventualno izbjegnu ti termini da biste lakše prešli. Ali jednog momenta ćete morati to da čekate, jer ćemo morati svi da prođemo kroz evidenciju“, napominje Seničić.
Što se tiče navoda da će se zbog dugačkog čekanja na granicima mijenjati i redovi vožnje autobusa, Seničić kaže da su agencije i pre EES sistema imale problema sa čekanjem na prelazima za autobuse.
“Kad god imamo velike praznike ili kad je sezona, na tim udarnim destinacijama se čekalo satima na granici. Sad će se čekati možda nešto duže na primjer, umesto tri čekaćete četiri sata, ali to je nažalost tako”, priča Seničić.
On dodaje i da programi putovanja u agencijama ne smiju da budu nabijeni da su “knap”, jer putnici moraju da dobiju ono što su kupili.
“E sad ta putovanja, kao što su ona po evropskim gradovima, bi sada možda mogla malo da se pomjere, to jest polasci. Ne zato što će lakše proći na granici, već da dobiju na vremenu, te da to čekanje na granici ne bude na uštrb onoga što bi trebalo da vide, a ne mogu da stignu”, pojašnjava.
Počele pripreme za sezonu, rješenja se “stidljivo” pominju
Seničić ističe da se oni kao udruženje već aktivno bave pripremom sezone, te da na nekoliko graničnih prelaza, sa nekoliko država, razgovaraju i gledaju da li postoji šansa da se za njihove članice omogući neka brza traka ili makar nešto što bi rasteretilo druge kolone.
“Ali to je dosta daleko od realizacije, nemaju oni razumijevanja mnogo za to. Možete da zamislite samo u maju, imate pola autobusa koji se recimo registrovao, i pola autobusa koji nije, a svi moraju da čekaju dok se svi ne registruju”, napominje.
S obzirom da je procedura takva da se i nakon registracije u EES dosije mora izlaziti iz svih vozila kako bi se, nadalje, vršila verifikacija, Seničić otkriva da se i za to “stidljivo” pominje moguće rešenje.
“Ima jedna stvar koja se pominje, onako stidljivo, ali se pominje – da se radi na tim takozvanim mobilnim uređajima, da postoje mobilne kamere i aparati za uzimanje otisaka, te da se omogući da se podaci uzimaju i bez izlaska iz vozila. Prije svega se to odnosi na osobe sa invaliditetom, jer se na njih, očigledno, sada uopšte nije računalo, a ima ih dosta koji putuju i ne mogu fizički da priđu kameri i ovom dijelu. Imate ljude koji su potpuno nepokretni i morate da ih dignete sa stolice da bi mogli da ostave otiske prstiju i da se slikaju”,ističe on.
Dodaje i da ukoliko bi ti mobilni uređaji krenuli da bi to bila varijanta koja bi mogla da se koristi i za autobuse.
“Dakle, dok se čeka da neko prođe, da se uradi kompletan taj dio koji mora, a onda se nose pasoši i da se samo verifikuje to sve. Međutim, to je sad sve u velikoj priči, zato što se sad traže rješenja”, napominje.
Postoji još jedno, moguće rješenje
On otkriva da je bilo riječi i o postavljanju posebnih “kućica” sa uređajima za EES sistem na mjestima gdje su zadržavanja najduža, kako bi se ubrzala procedura i smanjile gužve na granicama.
“Tako da ljudi dok čekaju mogu da unesu svoje osnovne podatke, ime, prezime i tako dalje, da se slikaju, ostave otiske prstiju, nešto kao na aerodromima. Na taj način bi odradili proceduru i onda kada svi završe iz autobusa, da se pasoši samo nose na verifikaciju kao što smo radili i do sada. E sad, da li će to biti tako ili ne, zavisi od tehničke opremljenosti graničnih prelaza, jer moraju mnogo više tih mašina da obezbjede. Da li to neko želi, da li hoće ili može, to je sad već pitanje…”, priča Seničić.
Na kraju on naglašava i da se o trenutnoj situaciji dosta priča, jer ne utiče samo na nas, već i na članice Evropske unije.
“Oni se žale jer imaju žalbe putnika koji dolaze u njihove zemlje. Sa pravom su zabrinuti da će to imati uticaj na odluku ljudi kad budu odlučivali gde će da putuju. I mislim da jedino ta vrsta pritiska iznutra, iz Evropske unije, može da utiče značajno na neke promene”, zaključio je.
34 putnika čekala skoro 3 sata
Inače, kako je ranije ispričao vozač “Laste” na redovnoj liniji Beograd-Rijeka-Umag-Poreč Zoran Mijušković, dosadašnja iskustva sa EES sistemom su jako loša.
“Posljednji put smo sa 34 putnika stajali oko dva sata i 40 minuta“, kaže vozač “Laste”.
Primjena novog sistema će, tvrdi on, iznuditi i pomjeranje reda vožnje.
Snežana Radovanović, vlasnica “BS Tursa”, kaže da će primena EES sistema “sigurno uticati na red vožnje”.
“Ako za svakog putnika treba pet do sedam minuta, kao što su rekli, to će znatno usporiti prelazak granice i red vožnje u nastavku putovanja“, rekla je FoNetu Snežana Radovanović.