Napetost raste na Zapadnom Balkanu, “drugoj kriznoj tački” Evrope. Šef britanske diplomatije David Lammy vidi “dugu ruku ruskog miješanja”, piše Politico.
U Beogradu, Prištini i Sarajevu raste uzbuna.
Dok je pažnja Evrope uglavnom usmjerena na Ukrajinu, napetosti na Zapadnom Balkanu tiho rastu. Lideri u regionu, kao i u Britaniji, strahuju da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti trenutak kako bi dodatno produbio postojeće podjele u bivšoj Jugoslaviji.
U britanskoj vladi Zapadni Balkan nazivaju “drugom kriznom tačkom” Evrope. S obzirom na rastuće tenzije, Britanija zagovara ubrzanje procesa priključenja svih šest država regiona Evropskoj uniji, kako bi se spriječio ruski uticaj.
„U trenutku kada imamo rat u Evropi i kada vidimo dugu ruku ruskog miješanja i u ovom regionu, bio bi lud onaj ko bi skrenuo pogled sa Zapadnog Balkana, gdje još uvijek postoje neriješeni problemi iz prošlosti“, rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy za Politico tokom prošlosedmične posjete regionu.
„Putinu je u interesu da region ostane nestabilan – da drži zemlje Zapadnog Balkana na ivici, da destabilizuje populaciju i vodi sajber i hibridni rat.“
Sve zemlje Zapadnog Balkana pokušavaju da postanu članice EU, ali se suočavaju s brojnim domaćim i regionalnim izazovima. Bosna i Hercegovina je gurnuta u krizu jer Milorad Dodik, srpski član državnog Predsjedništva, izbjegava hapšenje zbog svojih separatističkih poteza. Srbija optužuje Kosovo za represiju nad srpskom manjinom, dok Kosovo za nasilje okrivljuje Beograd.
Stručnjaci i diplomate strahuju da će Kremlj iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske tenzije kako bi izazvao dodatne nemire i ojačao ruski uticaj.
„Moraju djelovati odmah, inače će i dalje biti rusko igralište“, rekao je jedan britanski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti. Upozorava da postoji „vrlo mali prozor“ da se Zapadni Balkan odlučno okrene Briselu, prije nego što pažnja EU potpuno pređe na Ukrajinu.
„Paradoks je živ ovdje“
Lammy vjeruje da Srbija – uprkos autoritarnim tendencijama, zbližavanju s Rusijom i odbijanju da prizna Kosovo – iskreno želi da se pridruži EU. „Postoje različite perspektive o tome kako do toga doći, koliko brzo i koliko ozbiljno,“ rekao je on u intervjuu iz Beograda. „Ali postoji i alternativna vizija, ona mračnija – oligarhija, korupcija, snažna kontrola države, policijska država.“
Ogromne prepreke koje Srbija mora prevazići da bi ušla u EU jasno se vide na ulicama Beograda. Vlast predsjednika Aleksandra Vučića suočena je s dosad neviđenim talasom studentskih protesta zbog korupcije i tragedije u Novom Sadu, kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi.
Demonstracije su svakodnevne, a studenti su proširili protest i na planirani luksuzni projekat Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa, koji želi graditi hotel na ruševinama bivšeg vojnog ministarstva – simbolu NATO bombardovanja iz 1999. godine.
Zbog decentralizovane organizacije, protesti nemaju lidera kojeg bi vlasti mogle lako napasti. Međutim, demonstranti su optužili vlasti da su koristili ilegalne zvučne topove, a Beograd tvrdi da im pomažu ruske obavještajne službe.
Lammy je poručio da Britanija „stoji uz građane“, te je ove navode o oružju i protestima prenio Vučiću tokom sastanka. Sastali su se kako bi potpisali sporazume o borbi protiv ilegalnih migracija i jačanju veza sa Zapadom. Vučić je uzvratio oštro: „Ne pada mi na pamet da komentarišem proteste u Velikoj Britaniji jer poštujem njen suverenitet.“
EU zastave se ne viore na protestima. Studenti osjećaju da je Brisel zatvorio oči pred korupcijom, dok istovremeno pokušava privući Vučića i doći do srpskih litijumskih nalazišta. Podrška članstvu u EU u Srbiji opada, a pro-ruski sentiment je snažan. Graffiti širom Beograda poručuju: „Kosovo je Srbija“, „Jeb* NATO, jeb* EU“ i negiraju genocid u Srebrenici.
Srbija tajno dopušta da njeno oružje završi u Ukrajini, ali je jedna od dvije evropske zemlje koje nisu uvele sankcije Rusiji. Iako želi u EU, Vučić istovremeno održava bliske veze s Moskvom i Pekingom. „Paradoks je živ ovdje“, zaključuje Lammy.
Kosovo: linije podjela i pozivi na savezništvo
Lammy je turneju započeo u Prištini, gdje je dočekan s velikim simpatijama. Britanija, SAD i NATO se u Kosovu izuzetno cijene zbog pomoći tokom rata. Djeca su dobijala imena poput Tonibler, Clinton i Madeleine.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je u intervjuu za Politico otvoreno rekla da su odnosi sa Srbijom loši. „To je naš ludi hegemonistički susjed“, kazala je.
Sukobi iz 2023. u selu Banjska, kada su naoružani napadači napali manastir, te bombaški napadi na infrastrukturu krajem 2024, koje Kosovo naziva „terorističkim napadima“, dodatno su pogoršali situaciju.
Premijer Kurti tvrdi da je „opasnost od novog rata“ realna, zbog saradnje Srbije s „trouglom zla“ – Rusijom, Kinom i Iranom. NATO trupe, uključujući britanske, pomažu u održavanju mira. Britanski vojnici su kazali Lammyju da vjeruju da Rusija pruža obavještajnu podršku Srbiji.
Osmani tvrdi da je tzv. „Srpsko-ruski humanitarni centar“ u stvari špijunska baza, te da je Moskva utrostručila sredstva za dezinformacije na Balkanu od početka rata u Ukrajini. Ako Putin izađe osnažen iz mirovnih pregovora oko Ukrajine, Balkan bi mogao biti nova meta, upozorava ona.
„Vučić predugo igra po Putinovim pravilima. Vrijeme je da odluči kuda vodi svoju zemlju.“
Osmani je pozvala Lammyja da potpišu sporazum o zajedničkim vojnim operacijama i ekonomiji, te izrazila spremnost Kosova da učestvuje u mirovnoj misiji u Ukrajini, ako Britanija pristane na sporazum.
Bosna i Hercegovina: Dodik u centru pažnje
U BiH, Milorad Dodik je osuđen na godinu zatvora i zabranu obavljanja funkcija zbog nepoštovanja odluka međunarodnog visokog predstavnika. Izbjegava hapšenje i posjećuje Vučića i Putina. SAD i UK su ga već sankcionisali, a Lammy ne isključuje nove sankcije.
Baronesa Arminka Helić, izbjeglica iz ratne BiH i članica Doma lordova, upozorava da se Dodik može obratiti Trumpu za priznanje otcjepljenja RS. Tvrdi da Zapad sporo reaguje na ruski uticaj: „To je kao infekcija – spora, nevidljiva, ali razorna.“
Uz pomoć Rusije Today, Sputnika i Ruske pravoslavne crkve, šire se dezinformacije. Ako se ne reaguje na vrijeme, posljedice bi mogle biti nepopravljive.
„Rusiji ne treba stabilan Balkan. Treba joj Balkan koji Zapadu stalno zadaje glavobolju“, zaključuje Helić.