Događaji koji prethode Vaskrsu su dolazak Hristov u Jerusalim, gde su ga prvo dočekali kao cara, da bi ga za nepunih sedam dana, kako je ispričao sveštenik Gavrilović “isti taj narod koji je klicao i pevao ‘Osana Sinu Davidovu'“ uhapsio i pod optužbom za pobunu protiv Rima osudili na smrt.
“Da nije bilo Velikog petka, ne bi bilo ni Vaskrsa, a samom stradanju na Golgoti prethodio je Veliki četvrtak, kada je Hristos održao Tajnu večeru, kod svog učenika Jovana. Odmah naveče su uhvatili Hrista, prvo sveštenici i vojnici i odveli ga na sud. Normalno, da je sud dodelio da Hristos bude razapet. Tada je kod Jevreja bilo kamenovanje ili raspeće“, ispričao je Gavrilović.
Pored Hrista, na Golgoti razapeta su još dva razbojnika prema pravdi, naveo je Gavrilović, dok Hristos strada nevino.
“Samo to njegovo stradanje je moralo tako da bude. Tako i u Bibliji piše: ono je moralo da bude dobrovoljno. On da je hteo, kao Bog, mogao je da se spase. Ali je pretrpeo golgotu, baš onako kako su u Starom zavetu proroci predvideli“, istakao je Gavrilović.
Zbog jevrejskog praznika koji je bio u subotu, nakon što su vojnici proverili njegovu smrt probadanjem koplja u rebro, kada se kost nije polomila, a potekla je krv i voda, njegovi učenici su ga skinuli sa krsta i položili u grob, a vojska je osigurala grob sa velikim kamenom.
“Idite i osigurajte grob da ne bi ta varalica opet izmislila nešto, međutim Hristos je vaskrsao. Onda su i žene, mironosnice došle na grob i tamo nisu našli telo Hristovo, već samo pelene kojima je bio obavijen“, kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) sveštenik Petar Gavrilović.
Nakon tri dana od smrti, Isus Hrist je u nedelju vaskrsao, pokazao se svojim učenicima Jovanu, Mariji Magdaleni i svojoj majci Devici Mariji i vazneo se na nebo.
– Proslavljanje Vaskrsa –
Samoj proslavi Vaskrsa prethodi post, koji traje sedam nedelja, odnosno više od četrdeset dana, ne računajući poslednju, Strasnu nedelju. Kako je ispričao Gavrilović tih četrdeset dana potiču iz Biblije jer su u njoj mnoge stvari povezane sa 40 dana.
“Mojsije posti 40 dana, Isus posti 40 dana. Tako je i kod nas i dan danas ostalo da je najvažniji pomen na groblju za onog koji je preminuo – 40 dana“, rekao je Gavrilović.
Kao i za druge praznike, u narodu postoje običaji kojima se proslavlja i obeležava ovaj najveći hrišćanski praznik. Nakon Hristovog vaskrsenja i njegovog odlaska na nebo, na pedesetnicu, praznik Svetih Trojica, osnovana je crkva Hristova. Onda su apostoli pošli na sve strane da propovedaju jevanđelje, što u prevodu znači ‘dobra vest’, a među njima je bila i Marija Magdalena, koja je otišla u Rim.
“Od tog dana, kada je Marija Magdalena stigla u Rim i poklonila caru crveno jaje do danas se farbaju jaja. Nijedan kraj u Srbiji, pa možda ni jedno selo to ne radi na isti način. Malo je tehnologija otišla napred, pa ima čak i mašine koje farbaju jaja, dok mi na selu to obično radimo lukom, nekom bojom crvenom, plavom. Uglavnom su ljudi uzimali koprivu, pa od koprive i luka to najviše radili jer je najzdravije“, pojasnio je sveštenik Gavrilović.
– Čuvarkuća –
Na Vaskršnje jutro vernici se “čukaju jajima”. Jedan od običaja je i da se prvo ofarba crveno jaje, koje simboliše krv Hristovu i radost zbog njegovog vaskrsenja. Prvo jaje ofarbano u crveno se ostavlja u kući, sa njim se ne čuka i naziva se čuvarkuća.
Nakon godinu dana, pred sledeći Vaskrs to jaje se iznosi iz kuće i stavlja na kalem.
– Pobusani ponedeljak –
Sedam dana nakon Vaskrsa, u ponedeljak, u mnogim krajevima u Srbiji obeleževa se Pobusani ponedaljak. Jaja ofarbana, pretežno u lukovinu, iznose se na groblja gde se razbijaju i jedu za dušu preminulih predaka.
U nekim krajevima, obeležavanje Vaskrsa za preminule obeležava se na drugi način.
“Ima običaj, iz mog kraja kod Trstenika, kada moja majka ili baba završe farbanje jaja, na Veliki petak ili Veliku subotu, odu na grob naših predaka koji su preminuli, ponesu jaje da stave na krst i nazovu Hristos vaskrese pokojniku“, ispričao je Gavrilović.
Vaskrs se proslavlja tri dana tokom kojih se vernici “čukaju jajima” i pozdravljaju se tradicionalnim pozdravom “Hristos vaskrese! Vaistinu vaskrese!“.