Za N1 je detaljno objasnio kako to funkcionira, kao i povijest potresa tog kraja sa svjetskim značajem.
Vjerojatnost da drugi potres bude jači je mala, ali se ipak dogodio, primijetio je voditelj N1.
"Da, mala je. Ali ovisi kako se gleda. Da imate pet ili 10 posto šanse dobiti na lutriji, sigurno biste kupili srećku", odgovorio je Herak.
"Jaki potresi koji prethode drugom još jačem u seizmologiji nisu novost. I u Hrvatskoj smo imali takvih slučajeva. Mogu podsjetiti, 1905. se u Zagrebu, tjedan dana prije Božića, dogodio potres otprilike magnitude 5, kao što je bio ovaj prvi potres kod Petrinje, da bi se 2. siječnja sljedeće godine, dakle događali su se potresi otprilike u isto ovo vrijeme godine, dogodio potres veće magnitude. On je Zagreb dosta oštetio, ali više sela oko Kašine", nabrajao je Herak primjere:
"I u Banjoj Luci se takav potres dogodio. Ima puno takvih slučajeva, ali su ipak rjeđi nego onda kad je prvi udar najjači."
"Ne sjećam se kad se nakon magnitude 6.2 dogodio jači potres"
Na pitanje može li se dogoditi da nakon dva jaka udara potresa uslijedi treći koji bi bio najjači, Herak je odgovorio:
"Naši katalozi potresa su nepotpuni… Ja se ne sjećam da bi se nakon potresa magnitude 6.2 dogodio još jači potres."
"Međutim, opet moram reći, sve naše spoznaje ograničene su na kraći period, a potresi su geološka bića, oni žive u drugom sustavu vremena. Za njih je naših jadnih 100, 200 ili 300 godina treptaj oka", kazao je.