Indeks percepcije korupcije (IPK) određene zemlje ukazuje na to kolika je razina percepcije korupcije u javnom sektoru na bodovnoj ljestvici od 0 do 100. Pritom 0 predstavlja zemlju koja se percipira kao visoko korumpirana, a ona ocjenjena sa 100 kao zemlja bez korupcije. Korupcija podrazumijeva nezakonite aktivnosti koje se namjerno prikrivaju, a izlaze na svjetlo dana kroz skandale, istrage i suđenja.
Prema indeksu percepcije korupcije najutjecajnijem pokazatelju korupcije u svijetu, najmanje korumpirane zemlje u 2014. godini su Danska s 92 boda i Novi Zeland s 91 bodom, a najkorumpiranije su Sjeverna Koreja i Somalija sa samo osam bodova.
Hrvatski je indeks ove godine 48 što je isto kao i prošle godine. Od 175 zemalja Hrvatska se nalazi na 61. mjestu, što je za četiri mjesta lošije nego prošle godine.
“Indeks percepcije korupcije 2014. pokazuje da se pomaci u borbi protiv korupcije ne vide. Što znači da borba protiv korupcije još uvijek nije dovoljno jaka, iako smo svjedoci određenih nastojanja u tom pravcu. Ovaj pokazatelj bi morao biti upozorenje svakom pojedincu, a pogotovo onima koji obnašaju vlast “, istaknula je Davorka Budimir, predsjednica udruge Transparency International Hrvatska (TIH).
Prema IPK-u najveći je pomak od zemlja u regiji imala Albanija. Ona je napredovala za dva boda. Slovenija i Makedonija su napredovale za jedan bod.
Rast korupcije se bilježi u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Na ljestvici od 175 zemalja, zemlje iz regije zauzimaju sljedeća mjesta: 39. Slovenija (58 bodova), 61. Hrvatska (48 bodova), 64. Makedonija (45 bodova) 76. Crna Gora (42 boda), 78. Srbija (41 bod), 80. Bosna i Hercegovina (39 boda), a na 110. se nalaze Kosovo (33 boda) i Albanija (33 bod).
“Hrvati preskupo plaćaju borbu protiv korupcije! Posebno skrećemo pozornost da se u javnosti ne smije stvoriti dojam da se razotkrivanje korupcijskih afera koristi za dnevnopolitička obračunavanja političkih aktera”, kazala je Davorka Budimir.
lako je Hrvatska od 2014. godine članica Europske unije, njezin je IPK ispod prosjeka Unije. Naime, u Europskoj je uniji prosječna vrijednost indeksa je 66, a indeks Hrvatske je 48 bodova. Istodobno Hrvatska je iznad svjetskog prosjeka koji iznosi 43 boda.
U zemljama označenim sa visokim stepenom korupcije jedan od najvećih izazova predstavlja korupcija u javnom sektoru, posebno u područjima kao što su političke stranke, policija i pravosuđe, upozorili su iz TIH-a.
Poručeno je kako se korupcija može smanjiti slobodnim pristupom informacijama te jasnim definiranjem pravila ponašanja svih koji obnašaju javne dužnosti.
Crna Gora koja je ove godine zauzela 76.mjesto, ostvarila je nazadovanje za devet mjesta u odnosu na 2013.godinu, kada je bila na 67.mjestu. Tim povodom, u Podgorici je nevladina organizacija MANS danas predstavila izvještaj Transparency internationala.
“U posljednjih pet godina, Crna Gora nikada nije imala lošiji indeks percepcije korupcije, odnosno nikada nije bila rangirana na lošijem mjestu nego što je danas. Od zemalja regiona, od Crne Gore u ovoj oblasti, situacija je bolja u Hrvatskoj i Makedoniji, dok je nešto lošija u ostalim državama. Ono što je činjenica jeste da su sve druge države regiona mnogo manje nazadovale nego što je to situacija u Crnoj Gori“, istakla je na konferenciji za novinare izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović.
Kao ključne razloge za ovakav indeks percepcije korupcije, Ćalović vidi u političkoj korupciji i kupovini glasova.
“U Crnoj Gori, zvaničnicima su puna usta evropskih vrijednosti, ali su im džepovi puni korupcije. Zato, svaki put kada biraju između svojih džepova i evropskih integracija, oni izaberu svoje lične interese“, kazala je Ćalović.
Ona je još poručila da niti jedan ozbiljan investitor iz EU neće doći u Crnu Goru, upravo zbog korupcije.