Prekršajne i sve novčane kazne naplaće se preko Fine!

Udruga javnih ovršitelja prošlog je tjedna još jednom kritizirala predložene izmjene Ovršnog zakona i ministra Orsata Miljenića. Upozorili su ponovo da ministar pogoduje odvjetničkom lobiju. Naime, prema prijedlogu zakona, ovrhovoditelj je dužan sudjelovati u svakoj pljenidbi pokretnina. Tvrde i da su u većini slučajeva ovrhovoditelji upravo odvjetnici.

Zamjenica ministra Sandra Artuković Kunšt tvrdi da odvjetnici uopće neće biti potrebni na ovrsi

Sandra Artuković Kunšt naglašava da u našem društvu nisu stečeni uvjeti da se uvede privatna ovršiteljska služba. Smatra da bi ona ugrozila dostojanstvo ovršenika.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Također, tvrdi da su optužbe o pogodovanju odvjetnicima neutemeljene jer ih, prema novom zakonu, nitko neće ni morati angažirati.

‘Stranka na ovrhu može doći sama. Bilo nam je važno uvesti procesnu disciplinu da u njemu sudjeluju ovršenik i ovrhovoditelj, posebno kad su u pitanju pokretnine jer se prilikom njihove ovrhe često događaju šikaniranja ovršenika. Upravo zbog njegova dostojanstva želimo ukinuti mogućnost da se ovršeniku stalno dolazi na vrata u pokušaju provedbe ovrhe’, ukazuje Artuković Kunšt.
Osim toga, požalili su se i da će uz sudskog ovršitelja i odvjetnika, na pljenidbi stvari iz stana dužnika moći prisustvovati i prijatelji osobe koja je pokrenula ovrhu. U zakonu se oni nazivaju ovrhovoditeljevi ‘ljudi od povjerenja’. ‘Tako će dužnicima u stanove dolaziti 10-ak ljudi, a pojedini od njih mogu biti i kriminalci’, istaknuli su javni ovršitelji u priopćenju.

Uz sve to, tvrde da će troškovi ovršnog postupka biti još veći nego ranije, i to na ime odvjetničkih nagrada i troškova prijevoza pokretnina za svaku pljenidbu.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ministar Orsat Miljenić za tportal je rekao da ‘u cijeloj priči oko Ovršnog zakona javni ovršitelji uopće nisu bitni’, odnosno da se oni svojim kritikama žale isključivo na činjenicu da donošenjem novog zakona postaju nepotrebni:

‘Država je bila donijela zakon od kojeg su javni ovršitelji očekivali zaradu i zbog toga su neki od njih odlučili promijeniti posao i postati javni ovršitelji. To je legitimno, međutim, ne možemo ovako važan zakon promatrati kroz privatne interese nekolicine ljudi.’

Miljenić se slaže da javnim ovršiteljima treba nadoknaditi štetu, ako se ona utvrdi, ali ističe da javnih ovršitelja ima tek 68, a da novi zakon govori o ‘cjeloukupnom ovršnom postupku i svim građanima Hrvatske kojih se on može ticati – pa i strancima koji ovdje obavljaju nekakvu djelatnost’.  

Mljenić tvrdi da je ukinuti zakon po kojem su uvedeni javni ovršitelji naprosto loš. ‘U Ministarstvu uopće ne postoje analize za izradu tog zakona. Da je otišao u primjenu, izavao bi dodatne troškove građanima, ugrozio njihova prava, a istovremeno bi poskupio i otežao provedbu ovrhe.’

Kaže da bi, prema izračunima nekih sudaca koji su se pripremali za primjenu ukinutog zakona, efekt bio da bi kratkoročno došlo do smanjenja broja sudskih predmeta, ali bi kroz nekoliko mjeseci došlo do povećanja broja sudskih ovršnih predmeta i to četiri do pet puta.

Na pitanje pogoduje li odvjetnicima novim zakonom, Miljenić odgovara: ‘O sukobu interesa može svatko pričati što hoće. To su paušalni navodi tako niske razine da ih uopće nisam želio komentirati. Svaki ministar je nekad u životu nešto radio i po toj logici ne bi se mogao nikad ni jedan zakon donijeti. Ja sam prije bio odvjetnik, ali sam prije toga, i to duži period, bio i državni službenik. Što ću raditi nakon mandata, ne znam, ali za vrijeme mandata nemam nikakve veze s odvjetništvom, niti imam bilo kakav osobni interes u pogledu ovog ili bilo kojeg drugog zakona. Što se tiče konkretnog zakona, radila ga je stručna radna skupina u kojoj je bio samo jedan odvjetnik.’

Na pitanje zašto misli da je bolje prebaciti ovršni postupak na Finu, Miljenić je istaknuo da se ne radi o potpunom prebacivanju ovlasti na Finu. Objašnjava da, ako je građanin tužio nekoga i dobio presudu, a netko mu je dužan određen novac, prema starom zakonu mora ići u novi sudski postupak da bi se naplatio.

‘To je apsurd! Nedopustivo je da se nakon sudskog postupka u kojem je pravomoćno utvrđena nečija obveza vodi novi sudski postupak radi provedbe takve presude. Ovršitelji to ne bi promijenili, ali mi novim zakonom hoćemo’, rekao je Miljenić.

‘Znači, kad pravomoćna sudska presuda postane ovršna, vi odlazite na Finu koja će istog dana dužniku blokirati sve račune dok se ne naplatite. Nema boljeg i jeftinijeg načina. Zašto bi taj isti posao plaćali javnim ovršiteljima?’ pojasnio je Orsat Miljenić u razgovoru za tportal i dodao da vjeruje da će s pravilima igre iz novog zakona građani postati napokon svjesni da sudski postupak nužno donosi određene posljedice za onoga koji ga izgubi.

Dodaje i da će se prekšajne i novčane kazne naplaćivati preko Fine. ‘Sustav naplate prekršajnih i novčanih kazni trenutačno je prilično neučinkovit. Nekim građanima koji su sada s uspjehom izbjegavali plaćanje obveza, to se možda neće svidjeti, ali je bitno za uspostavu pravnog poretka. Kada sud donese pravomoćnu osudu, a građanin je ne plati u određenom roku, sud će presudu dostaviti Fini koja će po OIB-u naplaćivati kaznu. Računi će vam biti blokirani dok vam se kazna ne naplati. Danas ljudi radije biraju da ne plate i da idu u zatvor na nekoliko dana, ali to je za državu preskupo i često služi za izbjegavanje odgovornosti pa čak i za izrugivanje s cijelim sustavom.’

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije