AMERIČKI predsjednik Donald Trump u svojoj je poslovnoj karijeri doživio brojne uspone i padove razvivši prepoznatljiv stil poslovanja, koji kombinira ambiciozne i izdašne investicije, agresivno preuzimanje rizika i vještu samopromociju, koja je najviše došla do izražaja na televiziji i u njegovim kampanjama za predsjedničke izbore.
Upravo vještom samopromocijom Trump je izgradio imidž osobe koja slovi za uspješnog biznismena i pregovarača. No ima li tu istine? S obzirom na podatak o njegovih šest stečajeva (ili četiri ako pitate Trumpa), teško je povezati njegovu predodžbu o sebi sa stvarnošću.
Put započeo zahvaljujući ocu
Svoj poslovni put Trump je započeo prije više od pola stoljeća, 1968. godine, zahvaljujući ocu Fredu Trumpu, koji je već bio imućan i uspješan.
Naime, Fred Trump bio je građevinski poduzetnik poznat po razvoju stambenih nekretnina u vanjskim četvrtima New Yorka, poput Brooklyna i Queensa. Njegova tvrtka Elizabeth Trump & Son fokusirala se na izgradnju pristupačnih stanova za srednji sloj, dok je Fred tijekom života stekao bogatstvo procijenjeno na između 250 i 300 milijuna dolara.
Upravo u očevoj tvrtki za nekretnine Trump je započeo svoje prve poslovne korake, a samo tri godine kasnije promaknut je na poziciju predsjednika kompanije, koju je zatim preimenovao u Trump Organization. Ova organizacija postala je krovna institucija za sve njegove poslovne pothvate, koji su se s vremenom proširili daleko izvan tržišta nekretnina.
Nikad nije podnio zahtjev za osobni bankrot, ali…
Premda Trump nikad nije podnio zahtjev za osobni bankrot, kroz svoje je poslovne entitete proglasio stečaj čak šest puta, što ga svrstava među rekordere po broju stečajeva u posljednjih nekoliko desetljeća među većim američkim kompanijama.
Prvi stečaj dogodio se 1991. godine s kasinom Trump Taj Mahal. Ovaj financijski udarac prisilio je Trumpa na prodaju luksuzne jahte duge 86 metara i avionske kompanije Trump Shuttle te odricanje od polovine udjela u kasinu, ali uz zadržavanje kontrole nad imovinom.
Već sljedeće godine, 1992., uslijedili su drugi, treći i četvrti stečajevi, koji su uključivali Plaza hotel u New Yorku, Plaza hotel i kasino u Atlantic Cityju te Trump Castle Casino Resort.
Po arhivama Philadelphia Inquirera, Trump Castle Casino Resort bio je njegov “najslabiji kasino”. Konkurencija mu je, ironično, bio upravo Trump Taj Mahal.
Peti stečaj dogodio se 2004. godine kad je Trump podnio zahtjev za otpis dugova kasina u Atlantic Cityju. Trump Hotels and Casino Resorts tada je akumulirao dug od približno 1.8 milijardi dolara, a Trump, premda su mu oprošteni milijuni dolara duga, morao je predati većinsku kontrolu nad kompanijom vlasnicima obveznica. Ipak, ostao je najveći pojedinačni dioničar.
Šesti i posljednji bankrot nastupio je 2009. godine za vrijeme recesije kad je Trump Entertainment Resorts, nasljednik Trump Hotels and Casino Resortsa, propustio naplatu obveznica u iznosu od 53.1 milijun dolara, piše PolitiFact.
Trump Taj Mahal
Trump Taj Mahal kasino u Atlantic Cityju otvoren je s velikim očekivanjima 1990. godine, ali je samo godinu dana kasnije podnio zahtjev za bankrot zbog nemogućnosti nošenja s enormnim dugom.
Trump je financirao izgradnju kasina Trump Taj Mahal koristeći uglavnom obveznice visokog rizika s kamatnom stopom od čak 14 posto. Samo godinu dana nakon otvorenja kasino je bio gotovo tri milijarde dolara u dugu, dok je Trump imao približno 900 milijuna dolara osobnih obveza.
Spas (imidža) pronašao na televiziji
Nakon niza bankrota Trumpu je bilo sve teže osigurati financiranje jer mu banke više nisu htjele posuđivati novac. Međutim, pokazao je izvanrednu sposobnost da ponovno oživi svoj imidž i poslovanje, a ključan trenutak u njegovu poslovnom oporavku bio je reality show The Apprentice, koji je debitirao 2004. godine
Kao domaćin The Apprenticea Trump je organizirao natjecanje među poslovnim kandidatima za jednogodišnji ugovor u vrijednosti od 250.000 dolara za vođenje jedne od njegovih kompanija. U showu je Trump predstavljen kao uspješan poslovni magnat i odlučan vođa, što je značajno pridonijelo njegovom nacionalnom ugledu i kasnijem političkom usponu.
Emisija je učinila još jednu neprocjenjivu stvar za Trumpa – omogućila mu da svoju popularnost pretvori u novi izvor prihoda: licenciranje svojeg imena za razne proizvode i usluge.
Tako su svjetlost dana ugledali Trump Steaks (hrana), Trump Vodka (alkohol), Trump Ice (flaširana voda), Donald J. Trump Signature Collection (muška odjeća), Trump Home (namještaj), Tour de Trump (biciklistička utrka), GoTrump.com (putnički portal)…
Prema Trumpu, stečaj je proglasio samo četiri puta. Svoje razmišljanje pojasnio je za Washington Post i izjavio da je prva tri stečaja – brojao kao jedan.
Izgubio četvrtinu bogatstva u prvom mandatu
Unatoč brojnim neuspjesima, Trumpovo bogatstvo danas se procjenjuje na 6.4 milijarde dolara.
Međutim, tijekom svoje predsjedničke karijere doživio je znatan financijski pad – Bloomberg je u članku iz 2021. godine procijenio da je za vrijeme svog prvog četverogodišnjeg mandata u Bijeloj kući (2017. – 2021.) izgubio oko četvrtinu svojeg bogatstva, odnosno oko 700 milijuna dolara.
Kad je 2017. stupio na dužnost, njegova neto vrijednost procjenjivala se na oko 3 milijarde dolara, a nakon mandata oko 2.3 milijarde. Pandemija koronavirusa dodatno je naštetila njegovim poslovnim interesima, posebno nekretninama, hotelima i odmaralištima.
Najveća ekonomska odluka u njegovom životu
Najnoviji Trumpov ekonomski potez je uvođenje novih carina 2. travnja 2025. godine na niz roba široke potrošnje, uključujući carine od 25% na uvoz svih automobila koji nisu proizvedeni u SAD-u. Kad su ga upitali o mogućem povećanju cijena za potrošače, Trump je izjavio da ga “nije briga” ako proizvođači automobila podignu cijene sugerirajući da će to potaknuti kupnju američkih vozila.
Carine koje je uveo izazvale su drastičan pad globalnih burzi, pri čemu je samo prošlog tjedna izgubljeno preko 5 bilijuna dolara tržišne vrijednosti, dok su S&P 500 i Nasdaq indeksi blizu teritorija tzv. medvjeđeg tržišta. Medvjeđe tržište podrazumijeva pad vrijednosti dionica od barem 20 posto u odnosu na zadnje najviše vrijednosti.