Pravi znak za uzbunu u nacionalnom
parku Plitvička jezera je golemi broj posjetitelja. Masovni turizam nemilice
troši Plitvice u skoro svakom svom pogledu. Od ekološkog do urbanističkog. I to
toliko troši da je već zabrinut i UNESCO koji bi Plitvice mogao skinuti sa popisa
zaštićene svjetske baštine.
UNESCO prijeti da će ovu čarobnu
ljepotu skinuti s popisa zaštićene svjetske baštine. Iz prilično jednostavnog
razloga – jer je ne štitimo. Naš najstariji i najposjećeniji nacionalni park –
uskoro bi to mogao prestati biti.
‘Plitvice su suočene sa nizom,
zapravo, dva ključna problema, to je prekomjerno posjećivanje i prekomjerna
gradnja, na što nas je sad upozorio i UNESCO na svojim službenim stranicama’,
izjavio je Anđelko Novosel, ravnatelj NP Plitvice za RTL Direkt.
Ovih dana kroz Plitvice prođe osam, a
na vrhuncu sezone će to biti i 15 tisuća posjetitelja dnevno. Sudeći prema
posjetiteljima, najvažniji pribor za odlazak u prirodu, sada je definitivno
selfie stick.
‘Više im nije dovoljno to da se
pridržavaju svih ovih mostića i tih staza već se poprilično kreću i van staza
jer se žele malo izmaknuti iz gužve ne bi li dobili ljepše fotografije i tako
oštećuju samu sedru što je ujedno I temeljna stvar zbog koje smo mi pod
zaštitom UNESCO-a’, kazala je Katarina Poljak, čuvarica prirode, NP Plitvice.
Zbog boljeg ‘selfieja’ i velikih
gužvi, proteklih godina pet turista palo je u provaliju, a prošle godine
Slovakinja je poginula. No, uvijek se iznova nađu oni koji žele tamo gdje se ne
smije.
Skretanje sa staza, hranjenje riba,
namakanje nogu samo su neke od stvari koje turisti vole probati. Pitkoj
jezerskoj vodi i zaštićenoj jezerskoj sedri to svakako ne godi, a tek 9 čuvara
jedva stiže nadzirati mnogobrojne posjetitelje.
Na svakoj od ulaznica nalazi se popis
znakova koji tumače koji su sve znakovi zabranjeni. Usprkos tome mnogi se
dovedu u situaciju da plate kaznu i do 500 kuna, a oni koji se usude, odnosno
padne im napamet zapaliti vatru, platiti će i 1000 kuna.
Kako bi se takve situacije lakše
kontrolirale a priroda očuvala, nužno je ograničiti broj posjetitelja, ali i
povećati zaradu, kaže ravnatelj Parka. To je jedini održivi način na koji ćemo
očuvati Plitvice.
‘To je zapravo i cilj budućeg
akcijskog plana upravljanja posjetiteljima koji nam je UNESCO nametnuo još ‘98.
Još ga uvijek nema. Nije bilo volje ja bih rekao, da se taj plan napravi, jer
definitivno taj plan znači jedan zaokret u upravljanju posjetiteljima u NP’,
dodaje Novosel.
Područje NP Plitvice proteže se na 300
kvadratnih kilometara, i sav taj prostor je pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska
prirodna baština, naravno, mnogi lokalci u tome su znali prepoznati priliku za
zaradom.
Apartmani niču kao gljive poslije
kiše, i načelno to ne bi bilo ništa loše, kaže ravnatelj Plitvica, kad bi
postojao održivi plan. No, prostorni plan donesen je mimo brojnih primjedbi
koje uprava Parka upućuje lokalnim vlastima, jer interes investitora je velik,
pa koga još briga za zaštitu prirode.