Njemačko Društvo za jugoistočnu Europu (SOG) od 1992. dodjeljuje Novinarsku nagradu za novinarstvo na njemačkom jeziku. Od ove godine se dodjeljuje i Nagrada solidarnosti za medijske radnike iz jugoistočne Europe. Ona je, kako je priopćio SOG, namijenjena novinarima iz jugoistočne Europe koji se za svoje "kritično izvještavanje često izlažu velikoj opasnosti". "Ovom nagradom će se nagrađivati novinari za njihova izvanredna dostignuća i prilog za više vladavine prava, demokracije i slobode medija", stoji u objašnjenju.
Do kraja ožujka ove godine, svatko tko je to htio, je preko online stranice SOG-a mogao dati svoj prijedlog za ovu novoosnovanu nagradu koja se, kako se kaže, financira iz donacija.
Angažman unatoč opasnosti
Prije nekoliko dana su objavljeni i prvi dobitnici ove novoosnovane nagrade: Una Hajdari i Dragan Bursać.
Una Hajdari, jedna od dobitnica ove prve nagrade solidarnosti, se svojim pisanjem o temama poput nacionalizma, aktivnosti desničarskih pokreta, suočavanja s prošlošću često suočava s neprijateljskim reakcijama i prijetnjama. U obrazloženju nagrade se ističe i kako Hajdari, koja piše za mnoge strane medije, između ostalog i The New York Times i Foreign Policy, piše i na albanskom i na srpskom "što je rijetkost na Kosovu".
U svom obraćanju okupljenima na svečanosti dodjele u njemačkom Bundestagu ovog ponedjeljka (21.6.) zastupnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i potpredsjednik SOG-a Peter Beyer se zahvalio nagrađenim novinarima na tome što rade za medijski prostor jugoistočne Europe pod cijenu dovođenja osobne i sigurnosti svojih obitelji u opasnost. "Ja si samo mogu zamisliti kakvu osobnu muku prolazi Hajdari zbog svog angažmana" rekao je Beyer i ukazao na učestale napade medija u Srbiji na ovu novinarku.
Živjeti časno u mračnim vremenima
Prosvjed protiv nasilja nad novinarima u Crnoj Gori 2018.
Drugi dobitnik nagrade, banjalučki novinar Dragan Bursać, se bavi osjetljivim temama poput ratnih zločina te, "usprkos činjenici da je bio višestruko ciljem napada i prijetnji", i dalje živi i radi u Banja Luci.
"Njegov rad je moralni vodič za nadolazeće generacije koje smatraju da se prošlost ne smije ponoviti. Pokazao je kako se živi časno u mračnim vremenima", rekao je Bursaću u čast socijaldemokratski zastupnik i također potpredsjednik SOG-a Josip Juratović.
„Niste sami"
Predsjednik SOG-a , političar stranke Zeleni Manuel Sarrazin, objasnio je na početku ceremonije kako je cilj pokretanja ove nagrade bolje zaštititi novinare u regiji koji, kako je rekao, trpe sve veće pritiske. „Želimo vam poslati signal da niste sami", rekao je Sarrazin.
On je pročitao i poruku njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera koji je dobitnicima čestitao na nagradi. "U vremenima dezinformacija i populizma novinari su važni za slobodu medija. I time su izloženi riziku" poručio je njemački predsjednik i zaključio kako je ova nagrada "važan signal za cijenjenost rada novinara u regiji".
Dobitnici nagrade su u raspravi nakon svečanosti dodjele uspoređujući razne pritiske na medije diljem cijelog područja jugoistočne Europe zaključili kako prijetnje postoje i u Sloveniji, ali su pritisci drugačiji: "Tu se radi više o pritisku kod istraživanja na području ekonomskog kriminala dok u ostalim regijama veće prijetnje dolaze kad se zadire u nacionalistička pitanja", rekao je Bursać. Una Hajdari je svjedočila kako je vrlo teško urednike nagovoriti na objavljivanje osjetljivih priča pogotovo iz političkog spektra.
Novinarska nagrada bila predmet kontroverzi
Zastupnici i SOG vodstvo Josip Juratović, Manuel Sarrazin i Petar Beyer s dobitnicima ispred Bundestaga
Sama novinarska nagrada Društva za jugoistočnu Europu ima burnu prošlost. Do 2013. se ta nagrada zvala Novinarska nagrada Rudolf Vogel po jednom bivšem novinaru, političaru Kršćansko-demokratske unije (CDU) i predsjedniku SOG-a (od 1960. do 1965.). 2013. je dobitnik nagrade za tu godinu, dopisnik Neue Zürcher Zeitunga iz Beograda Andreas Ernst odbio primiti nagradu koja nosi ime "osobe koja je SS-ovcima" pomagala u bijegu poslije rata. Ernsta Vogela optužuje i da je kao novinar širio nacional-socijalističku propagandu.
Kasnija istraživanja, između ostalog i Frankfurter Allgemeine Zeitunga, nisu pronašla dokaze da je Vogel zaista pomagao pripadnicma zloglasnog SS-a u bijegu nakon rata, ali da je kao ratni izvjestitelj za vrijeme NS-režima itekako širio ratno-huškačku propagandu.
Sam SOG se distancirao od biografija nekih svojih istaknutih članova nakon rata, prije svega osnivača Fritza Valjaveca, i od 2012. pa do danas, sustavno radi na rasvjetljavanju tamnijih strana svoje prošlosti. Još od kraja pedesetih godina prošlog stoljeća na čelu SOG-a se uglavnom nalaze političari Socijaldemokratske stranke Njemačke, a od početka prošle godine funkciju predsjednika SOG-a preuzeo je političar Zelenih Manuel Sarrazin.