Nezapamćena najezda mušica u Hrvatskoj. Evo o čemu se radi

Lisne uši snimljene u Vodicama, Foto: Infovodice

Stanovnike Hrvatske posljednjih je dana uznemirila najezda mušica. Njihove fotografije, kako s Jadrana tako i iz Zagreba, preplavile su društvene mreže.

"Vozim bicikl u ruti gdje je duži dio drvoreda i naletim na jato, geto, inkviziciju i roj tih mušica, i to otvorenih usta (ne pitajte zašto, pjevala sam) i hajd što uđu, al što neće da izađu. U očima, ušima, ustima, kosi, odjeći u jednom trenutku izgledala sam kao mumija. Kako je Travno blizu Jakuševca, a imamo poduže drvorede, ove nemani partijaju u večernjim satima u punoj ratnoj spremi. Nikad ih nije ovako puno bilo", napisala je na Facebooku jedna Zagrepčanka.

"Užas koliko ih ima ove godine. Prije bih ih se najela samo na nasipu u vožnji biciklom. Ove godine ih donesem i doma s posla", kaže druga.

U gradovima uz obale Jadrana mnoštvo mušica zabilježeno je u moru.

Na temelju fotografija nagađalo se da bi riječ mogla biti o lisnim ušima.

Profesorica Renata Bažok sa Zavoda za poljoprivrednu zoologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu potvrdila je za Index da se doista radi o toj vrsti štetnika.

"Dobila sam fotografije od vaših kolega novinara i na temelju njih sam pretpostavila da se radi o lisnim ušima. Nakon toga sam zvala kolegicu Katju Žanić s Instituta za jadranske kulture u Splitu koja je bila na terenu i uzela je uzorak, budući da se do sada govorilo da je to pojava koja je zamijećena uglavnom uz obale. Ona mi je potvrdila da se doista radi o lisnim ušima", rekla je Bažok.

Lisne uši su veliki i otporni štetnici

Lisne uši su mali kukci koji sišu sokove biljaka, a članovi su nadporodice Aphidoidea. Njihov uobičajeni životni ciklus uključuje ženke koje ne lete, koje rađaju živorođene ženke nimfe, koje mogu stvoriti potomstvo bez uključivanja mužjaka, što je adaptacija koju znanstvenici nazivaju partenogeneza. Brzo sazrijevajući, ženke se obilno razmnožavaju tako da se broj ovih insekata brzo povećava. Krilate ženke mogu se razviti kasnije u sezoni, što im omogućuje da koloniziraju nove biljke. U umjerenim regijama faza spolnog razmnožavanja nastupa u jesen, a kukci često prezimljuju kao jaja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neke vrste hrane se samo jednom vrstom biljaka, dok druge koloniziraju mnoge biljne skupine. Opisano je oko 5000 vrsta lisnih uši od kojih se oko 400 nalazi na prehrambenim i vlaknastim usjevima, a mnoge su ozbiljne štetočine. Mravi mliječnici imaju odnos simbioze s lisnim ušima. Oni se brinu o njima poput stočara, prenose ih i štite od grabežljivaca. Zauzvrat mravi se hrane mednom rosom koju uši stvaraju.

Lisne uši pripadaju u najrazornije štetnike na kultiviranim biljkama u umjerenim područjima.

. Osim što sisanjem soka slabe biljku, djeluju kao vektori biljnih virusa, a također narušavaju estetsku vrijednost ukrasnih biljaka naslagama medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice. Zbog sposobnosti da brzo povećaju brojnost aseksualnim razmnožavanjem (partenogenezom), vrlo su uspješna skupina čije suzbijanje nije lako.

Insekticidi ne daju uvijek pouzdane rezultate, jer su otporne na veliki broj insekticida iz različitih skupina. Također je problem u tome da se često hrane na donjoj strani lišća do koje dopire značajno manje insekticida.

Njihovi prirodni neprijatelji su bubamare, parazitske osice, ličinke parazitskih i predatorskih dvokrilaca, mrežokrilke, predatorske stjenice, pauci i entomopatogene gljive.

Zašto su ove godine tako brojne?

Zanimalo nas je koji je razlog njihovom tako velikom broju.

"Lisne uši su vjerojatno zbog blage zime ove godine puno uspješnije prezimile na svojim zimskim domaćinima biljkama. Ne mogu za sada reći o kojoj se vrsti radi jer je njihova identifikacija vrlo teška. Za to bi nam trebali uzorci i specijalist koji bi odradio identifikaciju kako bi se moglo točno reći o kojoj se vrsti radi. Jedan dio tih uši vjerojatno je prezimio na biljkama domaćinima kao beskrilni oblik, a jedan dio kao zimsko jaje na svojim zimskim domaćinima. Budući da su uvjeti za prezimljenje bili odlični, jer zima nije bila jaka, njihova je populacija velika. Čudno je to što ih nitko već ranije nije vidio na biljkama. Naime, ove krilate forme nastale su od lisnih ušiju koje su se u posljednja dva mjeseca razvile  na biljkama. Čudno mi je da ih nitko nije ranije uočio u tako velikom broju", objasnila je.

"One sad lete i traže ljetnog domaćina, biljke na koje će se naseliti. Budući da su polifagne, što znači da se svaka hrani brojnim različitim biljkama, može se očekivati njihova veća pojava na njima. One nisu opasne ili štetne za ljude, no u tako velikom broju stvaraju smetnju. Svaki kukac, čak i najkorisniji i najljepši, u tako velikom broju ne bi nam bio ugodan", dodala je.

Pitali smo našu stručnjakinju predstavljaju li one neku prijetnju za biljke u ovoj sezoni i možemo li očekivati da će s klimatskim promjenama njihove najezde biti učestalije.

"Klimatske promjene svakako utječu na veću pojavu nekih štetnika. Lisne uši tu su sigurno jedna od tih grupa. Druga su stjenice, a ima još dosta štetnika čija se povećana pojava bilježi s porastom temperature. Naravno, istovremeno se nekim štetnicima smanjuje populacija jer im za razvoj odgovaraju hladnijiji uvjeti. Proizvođači bi trebali stoga znatno više pozornosti posvetiti pregledavanju usjeva i utvrđivanju tih ranih zaraza kako bi ih eventualno, po potrebi suzbili."

Često se hrane brojnim biljkama

Zanimalo nas je kojim su biljkama one najveća prijetnja.

"Teško je reći. Gotovo da nema biljne vrste koju lisne uši ne napadaju. One napadaju apsolutno sve vrste. Kada bismo znali o kojoj se vrsti radi, mogli bismo više znati. Također, ne znamo radi li se ovdje o jednoj vrsti ili više njih. Prema fotografijama, one se čine dosta uniformne, no fotografije koje do nas stižu nisu dovoljne da bi se to moglo zaključiti", kaže Bažok.

Index