Moćni čuvari našeg imunološkog sustava, T stanice nastale nakon
cijepljenja slabije prepoznaju nove varijante koronavirusa nego one koje
su nastale nakon preboljenja covida-19. Ipak, kad prepoznaju neku od
novih varijanti, T stanice nastale nakon cijepljenja učinkovitije se
rješavaju “uljeza”, pokazala je studija znanstvenika sa Sveučilišta u
Rijeci objavljena u uglednom časopisu Cell Reports. Studija riječkih
znanstvenika rezultat je istraživanja u sklopu projekta koji financira
Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).
Rasprava o tome je li u obrani protiv koronavirusa jača imunost
nastala poslije preboljenja ili nakon cijepljenja vodi se od početka
2021. godine kada je počela široka distribucija cjepiva protiv
covida-19. U raspravana se dosad puno pozornosti pridavalo tome kakav je
odgovor antitijela na infekciju, no manje se zna o memoriji T stanica
usmjerenoj protiv koronavirusa.
Stoga je tim riječkih znanstvenika pod vodstvom dr. Felixa Wensveena odlučio istražiti postoje li razlike u memoriji T stanica nastaloj nakon infekcije koronavirusom, cijepljenja ili oboje.
– U suradnji s timom izv. prof. Đurđice Cekinović Grbeša
iz KBC Rijeka koristili smo stanice krvi ljudi koji su bili zaraženi,
cijepljeni ili oboje šest mjeseci nakon zadnjeg izlaganja antigenu tj.
dijelu virusa. Radili smo nekoliko vrsta analiza – rekao je Felix
Wensveen, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Istraživanja na stanica u kulturi pokazala su da cijepljenje i
infekcija stvaraju podjednako snažne T stanice. Znanstvenici su,
također, spoznali da je “raznolikost” T stanica nastalih nakon infekcije
veća, što znači veću sposobnost prepoznavanja virusnih mutanata. No,
dr. Inga Kavazović, koja je napravila najveći dio
eksperimentalnog rada, zaključila je da su istraživanja na stanicama u
kulturi ograničena pa je razvila “humanizirani model miša”.
– Riječ je o životinji koja je genetski modificirana na takav način
da sama nema imunološki sustav. U ove životinje možete presaditi ljudske
stanice, a da one ne budu odbačene. Kao rezultat toga, njihov je
imunološki sustav ‘humaniziran‘. U ovom smo slučaju transplantirali T
stanice naših pacijenata, dajući im T stanice specifične za koronavirus.
Te smo životinje naknadno zarazili virusom koji je sadržavao mali dio
koronavirusa kako bismo vidjeli kako te stanice reagiraju – pojasnio je
Wensveen, Pokazalo se da su T stanice cijepljenih ljudi snažnije od onih
koji su preboljeli covid što je bilo pomalo iznenađujuće. No, najboljim
“čuvarima” pokazale su T stanice osoba koje su i preboljele covid, a
zatim su cijepljene.
– Kada su ljudi cijepljeni nakon prethodne infekcije, dobili su
najbolje iz oba svijeta: ‘opseg‘ je bio veći, ali su također u našem
modelu humaniziranog miša bili moćni proizvođači citokina, imunološkog
hormona koji je bitan za sposobnost borbe protiv infekcije. Ovo
naglašava važnost docjepljivanja – istaknuo je Wensveen, nizozemski je
znanstvenik koji je svoju karijeru u Amsterdamu zamijenio životom i
radom u Rijeci.
‘Imunološki sustav ‘pamti‘ uzročnika‘
– Naš imunološki sustav štiti nas od infekcije patogenima kao što su
bakterije i virusi. Nakon što smo se oporavili od bolesti, imunološki
sustav ‘pamti‘ uzročnika te bolje i učinkovitije reagira na ponovnu
infekciju.
Ako isti uzročnik ponovno uđe u naše tijelo, uopće nemamo simptome
ili su oni mnogo blaži. Imunološki sustav to postiže formiranjem
namjenskih ‘stanica pamćenja‘, koje se brzo šire nakon ponovne infekcije
i izlučuju čimbenike za uklanjanje patogena i zaraženih stanica.
Naše tijelo ima dvije vrste imunoloških memorijskih stanica: B
stanice, koje proizvode antitijela koja neutraliziraju prijetnje izvan
stanica, i T stanice koje prepoznaju i uklanjaju prijetnje unutar
stanica. Cjepiva djeluju generiranjem memorijskih T i B stanica
usmjerenih protiv dijela patogena tj. ‘antigena‘ bez potrebe da se
razbolite od stvarnog virusa – pojasnio je Felix Wensveen.