Dok tradicionalni mediji širom svijeta gase svoja vrata, suočavamo se s opasnim pomakom – ulaskom u eru post-novinarstva, u kojoj istina postaje irelevantna, a novinarstvo lišeno uticaja, piše Politico.eu povodom nedavnog zatvaranja regionalnog medija Al Jazeera Balkans.
U regiji Zapadnog Balkana, gdje je sloboda medija već ozbiljno ugrožena, ovo zatvaranje samo je posljednje u nizu. Tokom 2025. godine zabilježen je val gašenja medija s dugom tradicijom, koji su decenijama igrali ključnu ulogu u očuvanju mira i demokratije. Bez njihove prisutnosti i moći da drže vlasti odgovornima, represija u državama regiona prijeti da se dodatno intenzivira.
Zatvaranje Al Jazeere Balkans nadilazi sudbinu jednog medija – to je najava opasne globalne tranzicije. Ulazimo u “post-novinarsku” eru, u kojoj će informacije biti brojne, ali bez značaja; istina tehnički dostupna, ali politički irelevantna; a medijska infrastruktura sačuvana samo kao prazna ljuštura.
Godina 2025. trebala je donijeti preporod evropskih medija, uz nova zakonska rješenja iz Brisela koja bi garantovala slobodu štampe. No, stvarnost je surova: nezavisni novinari, posebno na evropskoj periferiji, suočeni su s pravom egzistencijalnom krizom.
Jedan od okidača bio je novi mandat predsjednika Donalda Trumpa. Neposredno po inauguraciji, zamrznuo je strano finansiranje preko State Departmenta i USAID-a, a 1. jula USAID je i formalno ugašen. Hiljade nezavisnih medija koji su zavisili od te podrške pogođeni su otkazima, zatvaranjima redakcija i stopiranim projektima.
U martu je Trump potpisao uredbu kojom je praktično onesposobio Američku agenciju za globalne medije, ključnog donatora servisa kao što su Voice of America i Radio Free Europe/Radio Liberty, medija s decenijama dugom tradicijom u izvještavanju iz autoritarnih sredina.
Otpuštanja u tim medijima i dalje traju, uključujući neke od najistaknutijih novinara u regionu. A sada se gasi i Al Jazeera Balkans, nakon 14 godina emitovanja.
U Srbiji, gdje traje najžešći val represije nad medijima i civilnim sektorom, posljedice ovih promjena već su očigledne. Policijski upadi u kancelarije nevladinih organizacija i napadi na medije poput BIRN-a poklapaju se s gašenjem medijskih giganata i demonizacijom nezavisnih novinara.
Ni druge zemlje regiona nisu izuzetak – nestabilna politička scena u Kosovu, međuetničke tenzije u Sjevernoj Makedoniji i secesionistička kriza u Bosni i Hercegovini samo su neki od znakova uzbune. U takvom okruženju, tačno, nezavisno i profesionalno izvještavanje postaje pitanje opstanka demokratije.
Devedesetih su zapadne vlade investirale milione u razvoj slobodnih medija, vjerujući da pluralizam u informisanju može spriječiti povratak autoritarizma. Tako su nastali servisi poput VOA, RFE/RL, a autori teksta u isti kontekst stavljaju i Al Jazeera Balkans.
Zatvaranje ovih medija ne znači samo kraj jedne epohe. To je i alarm za budućnost – za dolazak svijeta u kojem će autoritarni režimi imati nesmetan prostor za manipulaciju javnošću, dok će građani ostati bez ključnih izvora vjerodostojnih informacija.
Evropske institucije moraju napustiti pristup kriza-nakon-krize i nostalgičnu sliku „zlatnog doba“ novinarstva. Vrijeme je da novinarstvo ponovo postane javno dobro – s adekvatnim finansiranjem, infrastrukturom i političkom voljom.
Za početak, Brisel mora prestati da novinarstvo posmatra kao sporednu aktivnost demokratije. Novinarstvo jeste demokratija.