Advokat Slobodan Beljanski ističe da sporazum ne bi nikako smio da se izvrgne u bilo kakvo protežiranje.
– Svrha sporazuma je da se dođe do lakšeg i bržeg rješavanja teških krivičnih slučajeva i da okrivljenom koji prizna krivicu olakša njegovu poziciju i pruži mogućnost beneficije. Ali, iza sporazuma ne bi smjela da ostane sumnja da je u pitanju nejednak tretman građana pred zakonom. Nisam upućen u detalje slučaja, ali je, na prvi pogled, javnosti poslata loša poruka da pred zakonom neće svi biti jednaki – kaže advokat Beljanski.
Javnost je zbunjena jer je Ražnatovićeva osuđena na samo 9 mjeseci zatvora za djelo za koje je zaprećena kazna od dvije do 12 godina, i da je tužilaštvo pristalo da pjevačica vrati samo milion i po eura, iako ju je optužnica teretila za 2,3 miliona.
Advokat i bivši sudija beogradskog Okružnog suda Slobodan Batrićević smatra da visina zatvorske sankcije nije sporna, jer zakon dozvoljava da se za djela za koja je predviđen minimum od dve godine zatvora, kazna ublaži na šest meseci. Međutim, zaključivanje sporazuma koji Ražnatovićevu ne bi obavezivao da vrati cjelokupnu sumu navedenu u optužnici bio bi izvan principa krivičnog prava. Batrićević za “Blic” kaže:
– Zakon nalaže takozvanu restituciju, odnosno otklanjenje štetnih posledica krivičnog dela, ukoliko ih ima. U ovom slučaju to bi značilo da protivpravna imovinska korist od 2,3 miliona eura mora da se vrati. Ne može se profitirati vršenjem krivičnih djela, jer bi to bilo neustavno, nezakonito i nemoralno – naglašava Batrićević.
Dr Vesna Rakić Vodinelić, profesor građanskog procesnog prava u penziji, smatra da tužilaštvo javnosti duguje mnoge odgovore o ovom slučaju, ali i o primjeni novog instituta.
– Istraga protiv Ražnatovićeve je trajala osam godina i tužilaštvo je donedavno tvrdilo da je prikupilo sve dokaze. Ako je tako, zašto nije išlo na sud, već se opredijelilo za sporazum o priznanju krivice. Otvara se i pitanje diskriminacije, jer je javnost do sada obaveštena da je sporazum sklapan sa osobama koje su bile poznate i imale dosta para. Pored toga, nije jasna ni motivacija tužilaštva da pristane na iznos od milion i po eura, iako je šteta veća od tog iznosa – kaže profesorka Vodinelić. Dr Ljubiša Lazarević, profesor krivičnog prava u penziji, upozorava da država ne smije dozvoliti da širi uvjerenje da onaj ko ima para može da otkupi krivicu.
– Na ovaj način se uvodi loša praksa i to će se negativno odraziti na uticaj generalne prevencije, odnosno osjećanje građana da će počinilac krivičnog dela biti kažnjen – kaže profesor Lazarević.