Hrvatski predsjednik Zoran Milanović već neko vrijeme govori da se NATO uključio u rat Ukrajine i Rusije, koji je počeo ruskom agresijom u veljači 2022. godine.
Povod njegovih navoda je NATO-ova aktivnost usmjerena potpori Ukrajini, u kojoj je trebala sudjelovati Hrvatska. Za njeno sudjelovanje nije bio Milanović. Obratio se javnosti o “sprječavanju širenja rata prema hrvatskim granicama i osiguranju mira i sigurnosti svim hrvatskim građanima”, kako je rekao.
Radi se o aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) koja je dogovorena na sastanku na vrhu u Washingtonu u srpnju. Misija će se sastojati od oko 700 pripadnika iz NATO članica i partnerskih država, a cijelu operaciju koordinirat će se u njemačkom Wiesbadenu.
“NSATU ne čini NATO stranom u sukobu, ali će podržati Ukrajinu da zadrži svoje pravo na samoobranu”, rekao je donedavni glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
“NATO se ovako direktno uključuje u rat”
Tu se radi o birokratskom tijelu kojem je cilj sve aktivnosti koordinirati na jednom mjestu te tako Ukrajini pružiti logističku podršku. Hrvatsku bi tu predstavljalo petero časnika. Milanović je rekao da je njegov stav da u ovakvim ludorijama i neodgovornim avanturama ne sudjelujemo.
“Ta misija je korak dalje prema ratu. Definitivno”, rekao je te kasnije ponovio da se ovako NATO direktno uključuje u rat. “To je ulazak u rat. Svejedno je na kraju krajeva jesu li hrvatski vojnici ili časnici u Wiesbadenu ili u Ukrajini. Međutim, ta misija će se odvijati na teritoriju Ukrajine”, naveo je.
Nakon nekoliko dana ponovio je sličnu priču. Poručio je “onima koji žele rat” da onamo šalju svoju djecu, dok on smatra da se sukob treba riješiti diplomatski i da “neće dobro završiti za one koji su ga sa zapadne strane vodili”.
“Misija NSATU je misija kojom NATO ulazi u ratni sukob. Stožerno planiranje ratnih potreba u realnom vremenu je ulazak u rat”, ponovio je.
Koje su crvene linije Zapada i Moskve?
Zašto Milanović ovu priču forsira i je li u pravu? Kroz ove dvije i pol godine rata često se govori o crvenim linijama koje bi označile otvoreni rat između NATO-a i Rusije. Talijanski list La Repubblica pisao je u svibnju da je NATO na tajnom sastanku podvukao dvije crvene linije.
Prva crvena linija je uključivanje treće zemlje u rat – Bjelorusije. Ukrajinsko-bjeloruska granica proteže se preko 1084 km, što ukrajinskoj vojsci predstavlja izazov za kontrolu svih svojih područja. Druga crvena linija su vojne provokacije Rusije protiv baltičkih zemalja i Poljske ili napad na Moldaviju.
A koja je Putinova crvena linija? On je u rujnu poslao jasno upozorenje Zapadu: nemojte dopustiti Ukrajini da koristi vaše dalekometne rakete za napad na ruski teritorij. Moskva bi, rekao je, na to gledala kao na “izravno sudjelovanje” zemalja NATO-a u ratu u Ukrajini.
“To bi bitno promijenilo samu bit, prirodu sukoba”, nastavio je Putin pa dodao: “To bi značilo da se zemlje NATO-a, SAD i europske države izravno bore protiv Rusije.”
Avdagić: Milanović govori ono što Rusija nije rekla
Znači li NSATU (ime međunarodne misije) da NATO ulazi u rat? Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić ponudio nam je odgovor za koji je istaknuo da je najjednostavniji mogući.
“Odgovor na to pitanje je protupitanje jesu li Rusi uopće rekli da se radi o ulasku NATO-a u rat. Koliko znam, nisu. To je najjednostavniji odgovor. Ako ruska strana smatra da je s tom misijom NATO ušao u rat, onda bi oni to rekli. A oni to nisu rekli.
To je tumačenje predsjednika Milanovića a da Rusija to nije poručila. Oni su pričali o oružju, naoružanju, ali oko ovog dijela oni se nisu obratili”, rekao je Avdagić.
NSATU nastaje zbog straha od Trumpa
Dr. Aylin Matle iz Centra za sigurnost i obranu Njemačkog vijeća za vanjske odnose pojasnila je za Institut za istraživanje vanjske politike što zapravo NSATU predstavlja. Kaže da NSATU tehnički nije misija te da je Njemačka posebno na tome inzistirala. U suštini, to će tijelo koordinirati isporuke oružja, kao i aktivnosti obuke za ukrajinske oružane snage.
“Dogovor da se provodi takva aktivnost djelomično se svodi na pronalaženje mehanizma za jačanje ili pronalaženje mjera opreza u slučaju da SAD ne nastavi svoju potporu Ukrajini. Ta se mogućnost očito nameće s mogućim drugim Trumpovim mandatom”, rekla je.
Kovačević: Rekao bih da imamo neobjavljeni rat
Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević kaže da nema potvrde da je NATO izravno uključen u rat u smislu prisutnosti vojnih snaga zemalja članica NATO-a u Ukrajini.
“Ali, NATO je sebi dao zadaću da Rusiji nanese strateški vojni poraz, isto tako Rusija svoj rat u Ukrajini predstavlja kao rat protiv NATO saveza. I jasno je da Rusija, osim protiv Ukrajine, ratuje protiv NATO-a.
NATO djeluje u smjeru nanošenja strateškog poraza Rusiji, to je ono što znamo, ali nije jasno objašnjeno što to znači. Isto tako, NATO je jasno rekao da neće slati snage u Ukrajinu, ali će na sve načine pomagati ukrajinske oružane snage. Moguće je da postane strana u tom ratu. Rekao bih da imamo ustvari jedan neobjavljeni rat”, rekao je Kovačević.
“Članica smo Saveza, to znači da imamo i odgovornosti”
Kazao je i da misli da Hrvatska mora prihvatiti odgovornosti u NATO savezu.
“Hrvatska je članica NATO saveza, jasno je kako tu postoje određene dobrobiti, ali i odgovornosti i rizici koje bi se trebalo prihvatiti. No, ne mislim da je odbijanje suglasnosti suprotno Ustavu, predsjednik je zadužen za brigu o nacionalnoj sigurnosti i cjelovitosti RH te postupa u skladu s ovlastima”, rekao je Kovačević.
Predizborno razdoblje
Na pitanje je li ova Milanovićeva retorika motivirana i predizbornim razdobljem, Kovačević je odgovorio da sigurno postoje građani koji ove riječi predsjednika žele čuti.
“Jasno je da se građani boje rata i misle da bi neki vanjskopolitički potezi mogli rezultirati povećavanjem sigurnosnog rizika. Tako da u tom smislu neki od njih apsolutno pozdravljaju ove riječi Milanovića”, kaže Kovačević.
Avdagić je zaključio da mu se čini da je ovo moment u kojem je jasno da je zabrinut velik dio javnosti.
“Milanović to koristi, rekao bih predizborno. Meni je ovdje jasna stvar da ova NATO-ova aktivnost ne znači ulazak u rat i uopće ne vidim gdje može ispasti problem. Milanović ga je sam stvorio. Ne mogu definirati zašto, osim radi kampanje jer je jasno kako ljudi promišljaju”, zaključio je Avdagić