I na Sutjesci i Neretvi kosti su ostavile tisuće Dalmatinaca, ali i Dalmatinaca Srba, izjavio je predsjednik Republike Hrvatske
Ovo je prilika, na Dan antifašističke borbe, da se zapitamo što nam danas znače partizani, što nam znače Sutjeska, Neretva i hiljade mladih ljudi koji su tamo umrli strašnom smrću? Što nam to znači za odnose Hrvata i Srba u našoj zemlji koji se zadnjih stotinu godina nikako ne mogu presložiti - rekao je u subotu predsjednik Republike Zoran Milanović na obilježavanju Dana antifašističke borbe u povodu 83. godišnjice osnivanja prvog partizanskog odreda i prve antifašističke jedinice u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, a koje je održano kod spomenika u Spomen-parku Brezovica kod Siska.
Zajednička borba Srba i Hrvata
Podsjetivši kako lani nije bio u Brezovici jer je otišao na Sutjesku, predsjednik Milanović u obraćanju je istaknuo činjenicu kako su se protiv fašizma zajedno borili Hrvati i Srbi te je u tom kontekstu ukazao i na odnos Hrvata i Srba kroz povijest.
- Hrvate i Srbe nije spajala vjekovna mržnja, nego suradnja i šanse koje su propuštene. Stalno se skrivamo iza teze da je to vjekovna mržnja kojoj i tako nikad nije bilo spasa i nije moglo drukčije završiti, a istina je puno drukčija", izjavio je predsjednik Hrvatske.
U tom smislu, rekao je da se priča o 1941. godini i okupljanju hrabrih ljudi u Brezovici svodi na to su svi bili Hrvati.
Advertisement0 seconds of 0 secondsVolume 0%
- To je pogrešno jer oni sebe tako nisu vidjeli. Oni su bili borci za slobodu i bili su komunisti. I to je njihova jako važna odrednica, soj ljudi koje mi danas ne možemo razumjeti. I svi ovi hrvatski prvaci i velikani čija su imena ovdje bila s razlogom spominjana, pa i Tuđmanovo, bili su prije svega komunisti, internacionalisti pa onda Hrvati i to je u njima sazrijevalo. Bili su politički komesari, i Franjo Tuđman i Janko Bobetko i neki drugi među njima. I na Sutjesci i Neretvi kosti su ostavile tisuće Dalmatinaca, ali i Dalmatinaca Srba. I nekoliko tisuća banijskih Srba pokušavalo je bratstvom po oružju očuvati nešto što imperijalna i osvajačka logika beogradske klike nije dopuštala. I na kraju je ‘91. godine bilo jedino moguće uzeti oružje i obraniti Hrvatsku - rekao je predsjednik Milanović te u govoru podsjetio na odnose Hrvata i Srba kroz povijest i zajedništvo koje je proizlazilo iz svijesti života u istoj domovini.
"Nepravde i grozote"
Navodeći nepravde i grozote koje se danas u svijetu događaju - od Ukrajine, Palestine, Gaze te Iraka prije toga - upozorio je kako netko tko je silan, tko je jak i dominantan, želi biti još jači.
- U duši i karakteru našeg naroda, osim da ima stav, živi i mirotvorstvo. Jesmo članica saveza, to je naš izbor i vjerujem da je dobar izbor. Mi jesmo članica NATO-a, ali mi nismo puki poslušnik i mi nismo papagaj koji će ponavljati nekoliko naučenih fraza koje je napisao netko drugi. Mi imamo svoj stav, svoju povijest, svoju svijest o sebi, o tome tko smo, što smo i gdje smo bili, s kim smo živjeli i s kim trebamo živjeti dalje. Svoji smo na svome, svjesni na ovaj dan da ovaj mali broj hrabrih ljudi, koji su bili ljudi posebnog kova, zaslužuju naše poštovanje - kao Hrvati i kao komunisti, nakon toga kao disidenti i borci za hrvatske pravice - zaključio je Milanović.
Osim njega, na obilježavanju Dana antifašističke borbe govorili su predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin, ministar vanjskih i europskih poslova RH i izaslanik Predsjednika Vlade RH Gordan Grlić Radman i gradonačelnica Grada Petrinje i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Magdalena Komes. Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.
