”Ne radi se samo o Ukrajini. Radi se i o Moldaviji, Gruziji, i ako tako dalje ide… mora čovjek onda pitati za Srbiju, za zapadno-balkanske zemlje….”, rekla je Merkelova u Sidneju, gdje je govorila na Loui institutu za međunarodnu politiku (Lowy Institute) nakon samita G20 u Brizbejnu.
“Ukrajinska kriza nije samo regionalni problem. Ne, na tom primjeru vidimo da ona sve nas pogađa”, istakla je njemačka kancelarka.
Ona je upozorila da Rusija, u starom stilu razmišljanja, vidi Ukrajinu kao svoju sferu uticaja i da gazi međunarodno pravo.
”To, poslije užasa Drugog svjetskog rata i završetka Hladnog rata dovodi u pitanje evropski mirovni poredak”, rekla je Merkelova i naglasila da ona ne želi ”oživljavanje” vremena DDR, kada ”bez saglasnosti Moskve” nije bio moguć nikakav pokret i da EU nije kao DDR, koja se, kako prenose mediji, ”saginjala” pred Moskvom.
”U suprotnom bi čovjek morao da kaže – mi smo preslabi, pazite ljudi, mi ne možemo više nikoga da primimo, moramo se prvo kod Moskve raspitati da li je to moguće. Tako je bilo 40 godina i to ja, zapravo, više ne želim ponovo”, rekla je Merkelova.
Strategija ruskog predsjednika na Balkanu alarmirala je vladu u Berlinu, tvrdi njemački politički nedjeljnik ”Špigel” u današnjem broju, navodeći da je njemačka vlada zabrinuta zbog ruske ”agresivne, antizapadne politike” na Balkanu.
”Vlada u Moskvi pokušava da Srbiju tješnje veže kroz vojnu saradnju i isporuku gasa”, kaže se u jednom povjerljivom dokumentu njemačkog Ministarstva inostranih poslova, koji prenosi ovaj magazin.
Njemački vicekancelar Zigmar Gabrijel, koji je u dvodnevnoj posjeti Beogradu, rekao je da je srpska vlada ubijeđena da je Srbiji mjesto u EU i da ta odluka nije protiv neke države, uključujući Rusiju.