Maršal na čekanju

Izvjesno je da će Tito dobiti neku lokaciju u gradu jer to zaslužuje kao vođa antifašističkog pokreta, ali i zbog svojih zasluga u poslijeratnom razvoju grada, kaže Rada Borić. Uz Tita, u zagrebački Fond imena uvršteni su i Vladan Desnica, Borivoj Dovniković Bordo i Madina Hussiny

23. novembar 2022, 2:12

Nedavna sjednica Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Skupštine grada Zagreba donijela je pozitivne pomake s obzirom na uvrštavanje pojedinih imena i pojmova u Fond imena, što je prvi korak da neki trg, ulica ili park jednom budu po njima nazvani. S druge strane, to je dalo povoda za pojedine reakcije, bolje rečeno otvorilo je vječnu diskusiju o ustašama i partizanima, prije svega o jednom od njih – maršalu Titu, koji je uvršten u Fond imena.

O prijedlozima o preimenovanju, između ostalog i o vraćanju imena Trga maršala Tita, odnosno inicijativi za upis u Fond koju su u maju pokrenuli gradski SDP i njegov tadašnji predsjednik Viktor Gotovac, nije se raspravljalo, kao ni o prijedlogu da dio Trga hrvatskih velikana dobije ime po velikankama. A jednoglasno su odbijeni prijedlozi saborske zastupnice Karoline Vidović Krišto o ukidanju Masarykove i Đorđićeve ulice, kao i Ulice 29. X. 1918. Jednako je bilo i u slučaju inicijative SDP-ovog zastupnika Domagoja Hajdukovića koji je tražio da se dio Bosanske ulice u kojem se nalazi ambasada Rusije nazove Ulica ruske agresije na Ukrajinu. U svakom slučaju, vraćanje imena Trgu maršala Tita neće biti tako brzo kao njegovo uklanjanje 2017., kada je na prijedlog tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića skupštinska većina usvojila odluku o promjeni imena, da bi je potom proveo Zlatko Hasanbegović, idejni začetnik micanja Tita i tadašnji predsjednik Odbora za imenovanja ulica kome je to zapravo bio jedini politički program.

Kako nam je rekla sadašnja predsjednica Odbora Rada Borić, Zagreb u ovom trenutku ima tema koje su životnije za njegove sugrađane i sugrađanke, od obnove nakon potresa do rješavanja komunalnih problema, kao i borbe protiv siromaštva.

- Ali od svoje antifašističke pozicije ne odustajemo. Uostalom, mi smo na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem bili tamo gdje treba biti – u Jasenovcu, na Dotrščini, na Trnjanskim kresovima i na koncertu povodom Dana antifašističke borbe koji je prvi put proslavljen u centru grada - istaknula je.

Sredinom prošle decenije Borić je bila vrlo aktivna u borbi za opstanak naziva Trga maršala Tita, a podsjeća da je platforma Možemo! tada tražila referendum o promjeni imena, što unatoč obećanju nije provedeno.

- Ne želimo voditi politiku kao naši prethodnici i ne mislimo ulice preimenovati nekim aktom koji ne bi odražavao volju građana. Kada se neka ulica ili trg preimenuju, to je velik trošak i za njihove stanare jer moraju mijenjati dokumente, a još veći za sva poduzeća i institucije. A ako bismo bez objašnjavanja tko je i što je Tito bio proveli referendum za koji se pojedinci zalažu, pitanje je kakvi bi bili njegovi rezultati jer mlađe generacije malo znaju o njemu - kaže Rada Borić.

Uostalom, odluka Odbora nije konačna. Da su se i izjasnili o vraćanju imena, potrebno je da je potvrdi Skupština grada u kojoj Možemo! i ono što je ostalo od SDP-a imaju tanku većinu, čak i uz podršku srpskog vijećnika Nikole Vukobratovića.

- Izvjesno je da će Tito dobiti neku lokaciju u gradu jer to zaslužuje kao vođa antifašističkog pokreta, ali i zbog svojih zasluga u poslijeratnom razvoju grada. U predizbornoj kampanji nismo obećali da ćemo Titovo ime odmah vratiti - dodaje Borić.

Druga, stvarno sporna točka su ulice koje nose imena ustaških rukovodilaca i pobornika ustaškog režima – ukupno ih je 11, od kojih su četiri u naselju Ivanja Reka, a ostale strateški raspoređene po Zagrebu, uz još jednu spomen-ploču posvećenu predratnom nacionalistu Stjepanu Javoru. Istina, među njima nema Mile Budaka, ali ima vrhbosanskog nadbiskupa Ivana Šarića koji je do kraja Drugog svjetskog rata podržavao NDH, Ivana Oršanića, državnog tajnika za promidžbu u NDH i zapovjednika Ustaške mladeži, Vladimira Jurčića koji je pisao hvalospjeve ustaškim "junacima", Marka Hranilovića i Matije Soldina, pripadnika pravaške mladeži i atentatora koji su obješeni 1931., te više pjesnika i suradnika u ustaškoj štampi. Na ta imena početkom godine upozorili su Svjetski židovski kongres (SŽK) i nevladina organizacija Documenta, a ovih dana i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin, podsjetivši da osim ulica i sokaka Vladimira Nazora, Augusta Cesarca, Božidara Adžije i Velimira Škorpika uz šetnicu na južnom savskom nasipu imena 8. svibnja, u Zagrebu nema značajnijih ulica vezanih za NOB.

"Davanje počasti ustaškim dužnosnicima može se shvatiti kao glorifikacija zločinačkog pokreta, nepriznavanje patnje svih stradalih u ustaškom teroru kao i osporavanje zločina nad Židovima, Srbima, Romima te političkim neistomišljenicima u vrijeme Drugog svjetskog rata", piše u prijedlogu za preimenovanje koji su sastavili SŽK i Documenta, uz napomenu da se ta imena kose i s Ustavom RH.

- Odluke o aktualnim preimenovanjima donesene su 1993. u paketu i sramotno je da dosad nisu promijenjene. Zato tražimo način da imena tih ulica zamijenimo, po mogućnosti u paketu i da tako pokažemo stav o tom mračnom razdoblju hrvatske povijesti - ističe Rada Borić.

Dodajmo da je u Fond imena uvršteno i ono afganistanske djevojčice Madine Hussiny koja je krivnjom hrvatske policije poginula pod naletom vlaka. Kako stvari stoje, po maloj Madini trebalo bi biti nazvano dječje igralište u parku Ribnjak.

Zagrebački VSNM je predložio da Vladan Desnica kao jedan od najznačajnijih pisaca u Hrvatskoj prošlog vijeka dobije jednu od zasad neimenovanih ulica u Španskom. Odbor o tome nije odlučivao, ali je izglasao da se Desnica uvrsti u Fond imena. Vrijeme će pokazati hoće li zaista dobiti ulicu, kao i Borivoj Dovniković Bordo, velikan animiranog filma, jedan od najpriznatijih svjetskih karikaturista i dugogodišnji suradnik Novosti, čije je ime ubrzo nakon njegove smrti u taj Fond predložio Zagreb film. U Fondu su i grad Mariupolj, koji je ušao na prijedlog Ukrajinske zajednice Zagreba i manjinskog predstavnika Viktora Filime, kao i Vesna Bosanac, ravnateljica vukovarske bolnice 1991. koju je predložio Klub gradskih vijećnika Mosta. Treba se nadati da neki od prijedloga neće čekati onoliko koliko čeka izumitelj tiskarskog stroja Johannes Gutenberg, čije je ime u Fondu još od 1968. godine. Dodajmo tome i najavu Franje Habulina da će SABA RH ubrzo podnijeti novi prijedlog za vraćanje imena Trgu maršala Tita.

- U 25 gradova u državama širom svijeta ljudi šeću ulicama i trgovima koji nose ime Josipa Broza Tita ili maršala Tita. Uvjeren sam da su oni koji su imenovali te ulice jako dobro znali što rade i čije ime te ulice nose. Zagreb je za svoje žrtve od Tita dobio Orden narodnog heroja i naziv Grada Heroja. Nijedna gradska uprava nije se odrekla ordena, ali se grad odrekao čovjeka koji je taj orden uručio i čije se ime ne može odmaknuti od antifašizma. Tito i antifašizam su nedjeljivi - kazao je Habulin.

Za kraj podsjećamo da ustaše ne dobivaju ulice samo u Zagrebu, nego i u Beogradu. Naime, tamošnje su gradske vlasti 2019. odlučile da Ulica Stevana (Stjepana) Filipovića postane Ulica Emila Perške, zvijezde jugoslavenskog nogometa, koji je 1920-ih odigrao 14 utakmica za reprezentaciju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Tek kada je odluka donesena ustanovilo se da je Perška, Slovak po nacionalnosti, bio deklarirani pristalica ustaškog pokreta i da je od formiranja NDH pa do kraja rata radio u ustaškoj policiji. Njegova sudbina nakon rata nije poznata, ali se pretpostavlja da je poginuo u borbi s partizanima prilikom oslobađanja Zagreba. Nakon tog otkrića odlučeno je da ta ulica postane Taraiška.

Portal novosti