„Mi smo u stalnom kontaktu sa zemljama zahvaćenim ovim problemom, a napor da se smanji broj zahtjeva za azilom je urodio plodom“, izjavili su iz Ministarstva za Balkan Insight.
U pismu iz 25 aprila četiri zemlje EU zamolile su Irsku da prezentuje ovaj problem na sastanku Komiteta Evropske unije za pravdu i unutrašnje poslove koji će se održati u junu, prenosi Deutsche Welle.
Izvori u makedonskom Ministarstvu vanjskih poslova rekli su da dovođenje u pitanje bezviznog režima za Balkan potkapaju „princip otvorenosti Evrope i mogućnost da jednog dana zemlje Balkana pristupe Evropskoj uniji“.
Evropska unija je u decembru 2009. godine ukinula vize Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, dopuštajući njihovim građanima da putuju unutar šengenske zone EU.
Mnogi Albanci i Romi iz Srbije i Makedonije su ispunili aplikacije u Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji, Francuskoj i drugim zemljama. EU je upozorila zemlje Bakana da, ako ne smanje broj zahtjevla za azilom, vize će im biti opet uvedene.
Kao rezultat Makedonija i Srbija su prošle godine predstavile striktnije granične kontrole i tražile od grupa koje su tražile azil da to ne čine.
Prošlogodšnji podaci njemačkog Ministarstva vanjskih poslova pokazali su da je od 64.539 ljudi koji su tražili azil 8.477 bilo iz Srbije, što je tu zemlju stavilo na vrh. Godinu prije bilo je 50 posto manje zahtjeva za azil kada je ga je tražilo 4.579 Srba.
Makedonija je bila peta sa 4.546 zahtjeva za azil, što je bilo povećanje za više od 3.000 u odnosu na 2011. godinu. Preko 80 posto ljudi koji su se prijavili iz te dvije zemlje naveli su svoju etnički pripadnost kao Romi.
Najnoviji njemački podaci pokazali su krajem prošle godine značajan pad u broju podnosilaca zahtjeva iz obje zemlje. Srbija je pala na peto mjesto, dok je Makedonija deseta.